Izvor: preokret.info / Slobodna Evropa

U kontekstu poslednjih dešavanja u Crnoj Gori i dizanja tenzija u suživotu različitih etničkih grupa, portal Preokret.info, donosi jedno podsjećanje vezano za aktere nekadašnjih nacionalsitičkih ispada crnogorskog režima.

Preokret.info je podsjetio na pisanje novinara TV Vijesti i Radio Slobodna Evropa, Petra Komnenića, koji je 2006. godine objavio autorski tekst ,,Ne stišava se bura oko Veljovića“, u kojem se bavi svedočanstvima žrtava o Veljovićevim nedjelima.

Nakon jezivih poruka i nasilja inspirisanog vjerskom i nacionalnom mržnjom, koje smo ove sedmice imali prilike da vidimo u Pljevljima, mnogi su za incidente okrivili upravo one koji je trebalo da ih spriječe, odnosno policiju Crne Gore. U najgorem slučaju, isti oni koji su više nego ažurni poslednjih par mejseci u ,,zavođenju reda“ po crnogorskim ulicama, danas se čini da ne rade svoj posao.

Kako navodi portal Preokret.info, čini se da je najodgovorniji za incidente direktor policije Crne Gore, Veselin Veljović, čovjek koji je, kako piše ovaj online magazin ,,već decenijama unazad poznat ne samo kao islamofob, već i kao neko ko nije prezao od zločina i nasilja nad pripadnicima muslimanske vjeroispovesti“.

S tim u vezi, Preokret.info je podsjetio na tekst novinara TV Vijesti i Radio Slobodna Evropa, Petra Komnenića, koji je 2006. godine objavio autorski tekst u kojem se bavi svedočanstvima žrtava o Veljovićevim nedjelima.

Komnenićev tekst prenosimo integralno:

,,U ispovijesti jednog od progonjenih bukovičkih muslimana, Seifa Osmanagića, koja je 2003.godine objavljena u publikaciji Fonda za humanitarno pravo, starješina crnogorske policije Veselin Veljović optužuje se da je početkom devedesetih bio jedan od policijskih mučitelja bukovičkih muslimana. Svjedok Seifo Osmanagić, tvrdi da se Veljović posebno isticao u maltretiranju ljudi:

„Često smo izvođeni na ispitivanje. Pri tom, policajci su nas tukli čime su stigli: nogama, rukama, palicama, dok se u maltretiranju posebno istakao Veselin Veljović, komandir Specijalne jedinice policije. Jednom prilikom on je meni htio da siječe uši, ali me je tu spasio inpektor Debeljević“, tvrdi Osmanagić u knjizi „Bukovica“.

Veselin Veljović koji je Vojnu akademiju završio u Beogradu, gdje je dvije godine radio u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, početkom devedesetih prešao je u Centar bezbjednosti Pljevlja gdje je bio sve do 1995.godine kada je postavljen za komandanta Antiterorističke jedinice MUP-a Crne Gore. Veljović, koji je prošle godine imenovan za starješinu crnogorske policije, danas nije bio dostupan, ali je u izjavi za „Monitor“ kategorično demantovao optužbe iz ispovijesti jednog od bukovičkih muslimana:

„Apsolutno to odbacujem. O tome je bilo riječi i na mom skupštinskom saslušanju. Ti podaci su izmišljeni, a o tome najbolje govori podatak da sam nakon postavljenja dobio čestitke od gospođe koja je glavna u kancelariji Fonda za humanitarno pravo u Pljevljima.“

Borislav Banović, funkcioner vladajuće Socijaldemokratske partije, jedan od članova Skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu, koji je Veljovića saslušavao neposredno pred imenovanje, kaže da se ne sjeća da se o tom detalju iz njegove biografije posebno raspravljalo:

„O navodu koji se pojavio u medijima ovih dana, Skupštinski odbor nije raspravljao zato što sa tim navodom nije bio upoznat u vrijeme kada smo razgovarali sa gospodinom Veljovićem na prvom saslušanju. Mislim da smo nešto tražili od njega i dobili nešto širu informaciju osim onog što je bilo u pisanim biografskim podacima, ali direktnu informaciju tada o ovom navodu nijesmo imali. U svakom slučaju, to jeste ozbiljna optužba. Treba je pažljivo razmotriti i vidjeti koliko je i u kojoj mjeri tačna i zavisno od toga uraditi naredni korak. Ukoliko on laže to je zaista teška i nepravedna optužba. Ukoliko ima u tome istine, onda svakako se mora snositi odgovornost za to.“

Aleksandar Zeković, član Savjeta za građansku kontrolu policije, kaže da je od ranije upoznat za navodima iz knjige „Bukovica“ Fonda za humanitarno pravo, koja je dostavljena velikom broju nevladinih organizacija i političara, a koji do danas, prema njegovim riječima, Savjetu nijesu uputili inicijativu da se sporni detalji iz Veljovićeve biografije provjere:

„Ja sam sa tim upoznat. Ja vam ovo govorim u lično ime, jer Savjet o toj temi nije uopšte raspravljao, ali možda je dobra ideja da jedno od zasjedanja Savjeta upravo bude posvećena temi ’Policija i suočavanje sa prošlošću’. Ipak mislim da je odgovornost u tom dijelu na političarima koji su trebali imati u vidu te činjenice, pouzdano ih ispitati, a svakako na gospodina Veljovića da javnosti, ne samo zatvorenom dijelu javnosti, ograničenoj javnosti, nego sveukupnoj javnosti, pojasni svoju ulogu u tom periodu i direktno se izjasni o navodima žrtava etničkog progona,“

U Crnogorskom helsinškom komitetu podsjećaju da je stav te organizacije da se Crna Gora mora suočiti sa svim zločinima iz prošlosti i da svi ljudi koji su imali udjela u tim dešavanjima moraju odgovarati za svoje postupke, ako se utvrdi njihova krivica. Slobodan Franović:

„Mi smatramo da te slučajeve treba iznijeti pred sud neizostavno i rasvijetliti ih u svim njihovim aspektima, prije svega, mislim na rasvijetljavanje u krivično pravnom smislu i u tom smislu sve osobe koje su odgovorne za te slučajeve, od najnižeg do najvećeg nivoa, naravno, za koje postoje dokazi, treba izvesti pred sud i ukoliko se pokaže da postoje uvjerljivi dokazi da su oni počinili ta krivična djela oni treba da snose sve posljedice.“