Danas se obilježava Dan posvećen osobama sa Daunovim sindromom, koji je ustanovljen 2006. godine.

Ovaj dan se obiljležava kako bi se probudila svijest i razumijevanje, te dala podrška osobama sa Daunovim sindromom, ali i kako bi se poboljšao položaj ovih lica, a samim tim i kvalitet njihovog života. Podrška njihovom integrisanju u širem društvu neophodna je kao i osiguranje mjesta u vrtićima, školama i na poslovima, bile bi glavne poruke obilježavanja ovog Dana.

Aleksej širi radost na sve koji ga okružuju

Samo ljudi koji u porodici ili bližem okruženju imaju osobu sa Daunovim sindromom znaju kolika je to radost i privilegija. 

,,Ljubav koju pružaju je neizmjerna i posebna. Osobe sa Daunovim sindromom mogu postići optimalan kvalitet života kroz roditeljsku i medicinsku podršku”, kazao je ujak dječaka Alekseja, Mirko Terzić.

Kako on kaže, cijela porodica na čelu sa njihovim roditeljima žele da mu priušte sve kako bi mu sjutra olakšali učešće u društvu u kome bi mogao da dostigne svoj puni potencijal. 

,,Jer mu želim da živi lagodan i srećan život. Vjerujem da se djeca sa Daunovim sindromom razlikuju od drugih jedino u tome što i nakon adolescencije vole jednakom silinom članove svoje porodice”, zaključuje Terzić.

Daunov sindrom u Crnoj Gori

Iako se u medijima mogu naći podaci o broju osoba sa Daunovim sindromom na osnovu izvještaja IJZ, u Crnoj Gori, ipak, ne postoji zvaničan registar osoba sa invaliditetom, što je veliki problem u planiranju politika i akcija.

U Crnoj Gori se međunarodni standardi ne primjenjuju adekvatno, pa se osobe sa Daunovim sindromom susrijeću sa izolacijom, segregacijom, a brojna prava su im ili onemogućena ili ograničena.

Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija usvojio je rezoluciju A / HRC / RES / 36/13 od 28. septembra 2017. godine o mentalnom zdravlju i ljudskim pravima, što potvrđuje vezu između mentalnog zdravlja i ljudskih prava. Svaka osoba ima pravo da uživa u najboljem mogućem stanju fizičkog i mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje je sastavni dio prava na zdravlje.