Crnogorski mediji sve manje izvještavaju o transrodnim osobama, potpuno su nezainteresovani za pitanja interpolnih osoba, a iako preovladava neutralan ton izvještavanja, u poslednjih godinu primjetna je pojava negativnijeg trenda.

Na panel diskusiji „Predstavljanje analize izvještavanja o transrodnim osobama u štampanim, onlajn i elektronskim medijima u Crnoj Gori za 2021. godinu“, koju je organizovala Asocijacija Spektra, predstavljeni surezultati analize medijskog izvještavanja koji ukazuju na smanjenje trenda zastupljenosti trans osoba u medijima.

Moderator panela je bio Jovan Džoli Ulićević, rezultate analize je prezentovao Aleksa Milanović, docent na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum, a panelistkinje su bile Paula Petričević, profesorica filosofije, feminstkinja i mirovna aktivistkinja, Mirjana Vlahović Andrijašević, generalna direktorka Direktorata za ljudska prava i Marija Pešić, mlada novinarka u svojoj struci prepoznata po izvještavanju na temu ljudskih prava i iskreni borac za prava marginalizovanihi grupa.  

Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, rekao je da je uloga medija, u borbi za ljudska prava, kao i u procesu demokratizacije društva, neminovna.

Govoreći o analizi, ukazao je da postoji nastavak trenda opadanja interesovanja medija za pitanja koja se tiču transrodnih osoba, kao i potpuna nezainteresovanost za pitanja interpolnih osoba. Takođe, Ulićević je naveo je da je analiza pokazala da se smanjio broj intervjua sa transaktivistima i transaktivistkinjama, što znači da je, kako je pojasnio, značajno smanjen prostor za davanje mišljenja zajednice o različitim društveno-političkim temama, koje ih se tiču.

Decenija vidljivosti, ali ne i afirmacije

Docent na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum i koordinator Departmana za humanistiku i teoriju umjetnosti i medija u Srbiji, Aleksa Milanović, predstavio je cjelokupne rezultate analize izvještavanja i osvrnuo se na više sektora koji bi trebalo da se pozabave ovim pitanjem.

Milanović je istakao važnost na koji način mediji reprezentuju i govore i pišu o transrodnim, interpolnim ili rodno varijantnim osobama, ističući da je važno da mediji ovoj temi pristupaju sa oprezom, da izvještavaju etički i profesionalno.

Prema njegovim riječima, vidljivost je preduslov za stvaranje mogućnosti za unapređenje položaja ove društvene grupe, navodeći da je decenija za nama bila period vidljivosti transrodnih osoba, ali da je pratile povećana diskriminacija.

Korisni podaci za dalju izradu zakona

Generalna direktorka Direktorata za ljudska prava, Mirjana Vlahović Andrijašević, kazala je da zbog sveukupnih prilika, što na mikro, to na makro nivou, danas je više nego ikada neophodni su aktivni i odgovorni mediji.

Istakla je da će novi Zakon o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoodređenja predstavljati još jedan od antidiskriminacionih zakona koji priprema Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Obrazovnje osnova solidarnosti

Profesorica filozofije, feministkinja i mirovna aktivistkinja,  Paula Petričević, smatra da je za neophodna solidarnost, „ali ne blanko solidarnost koja bi bila bazirana na podršci marginalnim društvenim grupama“.

Ona je navela da su obrazovanje i poznavanje ključ i osnova solidarnosti i s tim u vezi se osvrnula na rad Asocijaciej Spektra sa mlađom populacijom i učenicima srednjih škola.

„Da bismo bili solidarni, da bismo se istinski podržavali, moramo se poznavati. A toga još uvijek nema dovoljno. Zato mislim da su dragocjene Spektrine aktivnosti – žive biblioteke i rad sam mladima“, rekla je Petričević.

Malobrojni novinari koji izvještavaju o ljudskim pravima

Novinarka Marija Pešić smatra da je uloga mladih novinara velika i značajna prilikom izvještavanja o transrodnim osobama, ali da je često samoinicijativna.

„Počela sam da radim teme koje se tiču ljudskih prava, manjina i marginalizovanih grupa, jer su mi bile značajne. Inicijativa polazi od nas. Susrela sam se sa pozitivnom praksom kad su u pitanju urednici. Te teme su bile dobro prihvaćene, ali većina tih tema je bila na meni jer oni nisu imali puno iskustva“, kazala je Pešić.

Ocijenila je da se mladi novinari plaše grešaka, jer nemaju dovoljno znanja o temama koje se tiču LGBTI osoba, navodeći da su im edukacija i pomoć prijeko potrebni.