Izvor: Agencije

Predsjednik Sjeverne Makednije Stevo Pendarovski oduševio je javnost širom regiona kada je djevojčicu sa Daunovim sindromom otpratio do škole, kako bi i javnosti i njenim vršnjacima pokazao da je ona jedna od njih i naučio ih da poštuju različitosti. Podrška diskriminisanoj djevojčici koju je predsjednik jedne zemlje pokazao, trebalo bi da bude za primjer državništva u XXI vijeku – da dobre prakse dolaze odozgo.

Embla, djevojčica iz Gostivara, ima 11 godina.Ima Daunov sindrom i zbog toga je često na meti druge djece u školi koji je ili vrijeđaju ili potpuno ignorišu, a čak je i nekoliko roditelja od škole tražilo da djevojčicu prebace u drugo odjeljenje prijeteći bojkotovanjem nastave.

Predsjednik Sjeverene Makedonije smatrao je da mora nešto da učini za djevojčicu, nadajući se da će tako poslati poruku podrške i drugoj djeci koja trpe isto.

Rodtelji djece koja su u razredu sa Emblom tvrde da je djevojčica navodno bila ,,agresivna” i zbog toga su je nastavnici odvojili od ostale djece i postavili posebnu klupu u hladoj sportskoj hali gdje su samo stavili malu grijalicu uz njenu stolicu. Sve ovo desilo se iako su socijalni radnici utvrdili da navodi drugih roditelja nisu istiniti i da Embla uopšte nije nasilna. Njeni roditelji su bili istrajni u zahtjevima da se djevojčica vrati na redovnu nastavu i u tome su na kraju i uspjeli. Međutim, ostali su se opet pobunili i dijete je vraćeno da sjedi samo tokom nastave u toj hali.

Vijest o ovakvom odnosu prema djevojčici stigla je i do predsjednika Pendarovskog koji je odlučio da jasno stavi do znanja da maltretiranje djece uopšte, a naročito djece sa posebnim potrebama, neće biti tolerisano. Zato je odlučio da posjeti Emblinu porodicu i da sa njom zajedno ode do škole.

,,Predsjednik je rekao kako je ponašanje koje ugrožava pravo djeteta neprihvatljivo, naročito ako su u pitanju djeca sa atipičnim razvojem. Ona ne samo da treba da koriste svoja prava koja zaslužuju, nego moraju da se osjećaju ravnopravno i dobrodošlo i u školskim klupama i na školskim igralištima. Naša je obaveza, kao države ali i kao pojedinaca, da im svi zajedno ovo obezbijedimo uz konstantnu empatiju“, stoji u zvaničnom saopštenju njegovog kabineta.

Kako su dodali,  ,,to će pomoći Embli i djeci poput nje, ali i cijelom društvu koje takođe mora da nauči više kako da iskreno prihvati sve i da bude solidarno“.

Daunov sindrom u Crnoj Gori

Iako se u medijima mogu naći podaci o broju osoba sa Daunovim sindromom na osnovu izvještaja IJZ, u Crnoj Gori, ipak, ne postoji zvaničan registar osoba sa invaliditetom, što je veliki problem u planiranju politika i akcija.

U Crnoj Gori se međunarodni standardi ne primjenjuju adekvatno, pa se osobe sa Daunovim sindromom susrijeću sa izolacijom, segregacijom, a brojna prava su im ili onemogućena ili ograničena.

Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija usvojio je rezoluciju A / HRC / RES / 36/13 od 28. septembra 2017. godine o mentalnom zdravlju i ljudskim pravima, što potvrđuje vezu između mentalnog zdravlja i ljudskih prava. Svaka osoba ima pravo da uživa u najboljem mogućem stanju fizičkog i mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje je sastavni dio prava na zdravlje.

Svjetski dan osoba sa Daun sindromom ustanovljen je 2006. godine, a 21. mart simbolično je izabran za taj dan zbog prisutnosti tri umjesto dva hromozoma, na 21 hromozomskom paru.