U svjetlu rata, u Evropi zabrinuti da će uskoro doći do nestašice i drugih osnovnih namirnica, Njemci ponovo naveliko kupuju brašno i tjesteninu, dok u Italiji počinju i prvi protesti protiv italijanskog članstva u NATO pakt. Ratna psihoza zahvata Evropu, NATO pakt ne doprinosi rješenju.

Posljedice ratne krize u Ukrajini sve više pogađaju najveće evropske države. Strah, psihoze, kao i vanredne okolnosti na koje većina ljudi nije spremna sačinjavaju atmosferu koja trenutno vlada na Starom kontinentu. Na jednoj strani antiratni protesti, i protiv Rusije i protiv zapadne alijanse;  na drugoj panično pustošenje polica supermarketa. Zbog rata se ponovo gomilaju zalihe i ograničava se prodaja tjestenine i kvasca, isto kao i na početku pandemije.

Zabrinutost u Njemačkoj zbog nedostatka osnovnih namirnica

Njemačko udruženje prerađivača jestivog ulja (OVID) upozorava da će se u narednim nedjeljama i mjesecima desiti ,,ograničenja u snabdijevanju suncokretom, lanom i sojom iz konfliktnog regiona“.

Ukrajina i Rusija su među najvažnijim svjetskim izvoznicima suncokretovog ulja. Kako ocjenjuje Dojče Vele, Njemačka uvozom pokriva 94 odsto svojih potreba, a zbog zabrinutosti da će uskoro doći do nestašice i drugih osnovnih namirnica, Njemci ponovo naveliko kupuju brašno i tjesteninu – iako prehrambena industrija daje sve od sebe da obezbijedi stabilnost u lancu snabdijevanja.

Prema najnovijem istraživanju Dojčlandtrend, objavljenom 3. marta, veliki broj ljudi uvjeren je da će sukob ostaviti traga na Njemačkoj i 64 odsto njih očekuje pogoršanje ekonomske situacije.

Strah od rata

Većina Njemaca do sada jeste reagovala mirno, ali rat koji se može gotovo uživo pratiti na društvenim mrežama i koji je geografski bliži nego bilo koji vojni sukob već duže vrijeme, emotivno uzburkava sve više Njemaca.

Kako piše Dojče Vele, prema anketi koju je agencija Forsa sprovela 28. februara, četiri dana nakon početka ruskog napada, 69 odsto od oko 1.000 ispitanika građana Nemačke strahuje da bi NATO, a time i Bundesver (oružane snage Republike Njemačke), mogli da budu uvučeni u rat.

Antiratni protesti u Rimu: “l’Italia fuori dalla Nato”

Turbulencije i nezadovoljstvo ratnim dešavanjima na evropskom kopnu uzavrelije na jugu Evrope gdje Italijani svoje nezadovoljstvo ispoljavaju i otvorenim protestima protiv rata: Putinovog rata u Ukrajini, ali i učešća Italije u ratnim operacijama.

Desetine antiratnih demonstranata marširalo je prije par dana u Rimu, od trga Don Bosco do rimskog aerodroma Centocelle, tražeći, između ostalog, i povlačenje Italije iz NATO-a.

Kako javlja italijanska novinska agencija ANSA, demonstranti su predstavljali različite organizacije, grupe građana i demonstrirali su sa plakatima na kojima je pisalo ,,Ne ratu” i ,,Italija van NATO-a”.

Poruke iz Brisela nisu ohrabrujuće

,,Ove sedmice se u Briselu sastaju EU, NATO i G7. Traže se sredstva protiv ruskog agresora. Ministri spoljnih poslova EU već su održali sastanak. Njihovi zaključci su skromni”, ocenjuje dopisnik DW iz Brisela Bernd Rigert. 

Kako on prenosi, šefovi diplomatija zemalja-članica EU sada otvoreno opisuju Vladimira Putina, ratnim zločincem. Slike uplakanih ljudi i uništenih gradova Ukrajine su srceparajuće. Ali, ni ministri EU, ni šefovi država i vlada NATO, koji će se takođe ove sedmice sastati u Briselu, nemaju praktična sredstva za zaustavljanje ludila.

Rusija bi vjerovatno neko vrijeme mogla da preživi aktuelni embargo na naftu, gas i ugalj. S druge strane, države koje zavise od ruskih energenata, poput Njemačke, same bi sebi nanijele ozbiljnu štetu koja bi ugrozila privredu, prosperitet i, na kraju krajeva, solidarnost sa izbeglicama.

,,Vjerovatno je pametniji način skinuti se što je brže moguće sa snabdijevanja ruskim energentima, što može biti veoma teško”, ocjenjuje dopisnik DW-a iz Brisela.

Ministri spoljnih poslova EU nemaju zadovoljavajuće odgovore na pitanja o crvenim linijama, o posljedicama ukoliko Putin upotrijebi hemijsko oružje, potpuno zbriše gradove ili ako nakon Ukrajine napadne i Moldaviju ili Gruziju.

Veća vojna nezavisnost i strateška uloga EU u svijetu visoki su i daleki ciljevi. Sada se mora raditi na naoružavanju i jačanju sopstvene odbrane kako bi odvraćanje bilo vjerodostojnije. Ali sve su to stvari koje u ovom trenutku ne pomažu – ni ovdje, ni sada. A ne pomažu ni ljudima u Ukrajini.