Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta

Danas se širom svijeta obilježava Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta u znak sjećanja na dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi.

Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta ustanovljen je prvog novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a u znak sećanja na dan kada su vojnici sovjetske Crvene armije oslobodili Aušvic.

Najmračniji dio ljudske istorije kada je od 1941. do 1945. godine od strane nacističke Njemačke i njenih saveznika izvršen genocid nad 6-11 miliona evropskih Jevreja.

,,Opredjeljujući se za Dan oslobađanja Aušvica, Generalna skupština Ujedinjenih nacija rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i uvijek prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i vjerske mržnje zasnovanih na predrasudama“, prenosi Tanjug.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, saopštilo je na svojoj zvaničnoj internet stranici da se pridružilo kampanji povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.

Potrebna strategija za borbu protiv govora mržnje

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) poručili su, povodom 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, da je Crnoj Gori hitno potrebna strategija za borbu protiv govora mržnje.

,,Akcija za ljudska prava (HRA) odaje počast svim žrtvama nacističkog terora. Podsjećamo da je Holokaust potekao iz laži o superiornosti jednog naroda nad drugima. Ta predrasuda je iz govora mržnje prerasla u diskriminatorne zakone, a onda u sistematsko ubijanje miliona Jevreja, Roma, Slovena, osoba s invaliditetom, političkih neistomišljenika i homoseksualaca u koncentracionim logorima i drugim zatvorima. Kao i tada, tako i danas, mržnja, samoživost, negativni stereotipi i podjele vode u kršenje ljudskih prava i propast ljudskih života i zajednica”, saopštili su iz HRA.

Iz ove organizacije su kazali da, iako Iako Ustav i zakoni obavezuju Crnu Goru da kažnjava podsticanje mržnje i netrpeljivosti po bilo kom osnovu, to se ne čini dosljedno.

,,Prije nego postane prekasno, pozivamo na usvajanje državne strategije za borbu protiv govora mržnje, imajući u vidu da su fašizam, rasizam, antisemitizam i homofobija doveli do masovnih nacističkih zločina koji su razorili svijet, i da je govor mržnje itekako doprinio krvavom raspadu Jugoslavije. Neophodno je putem školstva, javnog informisanja i odgovornog bavljenja politikom, promovisati civilizacijska dostignuća usmjerena protiv mržnje i uništavanja, zasnovana na poštovanju ljudskih prava i učenju na greškama iz prošlosti, da ih ne bismo ponovili”, apelovali su iz HRA.