Brazilci su juče i konačno „prelomili“ višenedjeljnu političku neizvjesnost i u drugom krugu predsjedničkih izbora odlučili da svoju zemlju ponovo „okrenu ulijevo“ i time postanu dio aktualnog političkog trenda u Latinskoj Americi koju je posljednjih mjeseci zahvatio pravi talas dolazaka na vlast lijevih pa i prilično radikalno lijevih snaga – poput ne tako davnih izbora za predsjednika važne južnoameričke države – Kolumbije, čak i Čilea. 

Ljevičar Luiz Inasio Lula da Silva pobijedio je na brazilskim izborima, bio je jači od Žaira Bolsonara, pokazuju zvanični podaci. To su bili najpolarizovaniji izbori u Brazilu u skorije vrijeme. To je zapanjujući povratak na vlast za Silvu (77), koji je hapšen 2018. zbog korupcionaškog skandala i udaljio se od izbora te godine, otvorivši put pobjedi tadašnjeg kandidata Bolsonara i četiri godine krajnje desničarske politike.

U Brazilu su juče otvorena birališta za drugi krug predsjedničkih izbora, a pravo glasa imalo je više od 150 miliona građana. Mogli su da biraju između dosadašnjeg predsjednika, desničara Žaira Bolsonara i ljevičara Luisa Injasija Lule da Silve.

Žair Bolsonaro bivši vojni kapetan obećao je da će osigurati očuvanje konzervativnih hrišćanskih vrijednosti, dok se da Silva zalaže za povratak u prosperitetnija vremena.

Mjesecima se prognoziralo da će da Silva lako pobijediti u prvom krugu izbora, koji su održani 2. oktobra, usljed nostalgije za vremenom u vrijeme kada je bio na čelu države, u periodu od 2003. do 2010. godine, kada je ekonomija u zemlji bila u procvatu, a socijalna pomoć pomogla da se desetine miliona ljudi uzdigne do srednje klase.

Ispostavilo se da su ankete za istraživanje javnog mnjenja značajno potcijenile popularnost Bolsonara, koji je nakon drugog kruga izbora bio na drugom mjestu, ali je dobio podršku od oko 43 odsto glasova, dok je da Silva bio na prvom mjestu među 11 kandidata sa osvojenih oko 48 odsto glasova.

Bolsonarove četiri godine na čelu države obilježili su proklamovani konzervativizam i odbrana tradicionalnih hrišćanskih vrijednosti.

On je tvrdio da će ponovni dolazak na vlast Lule da Silve dovesti do uspostavljanja komunizma, legalizacije droga, većeg broja abortusa i progona crkava.

Lula da Silva je Bolsonara opisivao kao nekoga ko ugrožava Amazonsku prašumu jer je omalovažavao ekološke zvaničnike i nadgledao naglo krčenje šuma.

Tokom prve debate dvojice rivala ovog mjeseca, da Silva je kritikovao način na koji je Bolsonaro vodio zemlju u vrijeme pandemije koronavirusa, tokom koje je preminulo skoro 700.000 Brazilaca, dok se Bolsonaro usredsredio na skandale sa korupcijom, koji su narušili reputaciju da Silvine Radničke partije.

U Brazilu su sada ključni idući dani. Ukoliko stanje u zemlji ostane pod kontrolom pa makar i uz uzavrele strasti, Lula bi mogao dobiti priliku za formiranje koliko-toliko stabilne vladavine (2023.-2027.). To je za zemlju ključno ukoliko se želi uhvatiti u koštac s naraslim ekonomskim i socijalnim problemima još od vremena pandemije koronavirusa Covid-19.

Ako Bolsonaro ne prizna rezultate izbora i pozove na proteste, a oni prerastu u nerede i sukobe između simpatizera dvojice velikih suparnika – stanje će se definitivno destabilizovati i može postati krajnje nepredvidljivo.