Iako su, po mišljenju mnogih, kriptovalute ,,samo vazduh i određeni broj jedinica i nula one, iz dana u dan, po/dokazuju da imaju svoju, do sad neuhvatljivu, logiku.

Tako je osnivač ,,Eterijuma”, Vitalik Buterin – koji je, nedavno, bio gost prethodne Vlade Crne Gore kada mu je, na predlog tadašnjeg ministra finansija Milojka Spajića, dodijeljeno državljanstvo – doživio ozbiljan pad njegovog tokena ,,Ether”.

Naime, njegovo bogatstvo se umanjila za 59%, računajući period od kako je Eterijum dosegao maksimum od 4.800 dolara u novembru 2021., kada je njegov udio procijenjen na oko 1,5 milijardi dolara.

Pokušavajući da pojasni šta se desilo Buterin je, na svom Twitter profilu, kazao da čovjek, na kraju, pogriješi u svojim uvjerenjima.

,,Na kraju pogriješite u svojim uvjerenjima i (posebno ako ste u politici, ali i u nekim drugim domenima) ispraviti tu pogrešku znači priznati da je prethodna verzija sebe doprinijela negativnoj vrijednosti svijeta”, napisao je on na svom Twitter profilu.

Raspravljajući o kompromisima između ,,otvorenog uma” i ,,strasti”, istovremeno izražavajući podršku blockchainu – čijem je stvaranju pomogao – Buterin je istakao da ,,Ethereum nije bio greška”.

Tim povodom, ,,Business Insider”ga je kontaktirao ali, kako su saopštili, od njega nisu odmah dobili odgovor.

,,Eter” je, po tržišnoj kapitalizaciji, druga najveća kriptovaluta posle ,,Bitcoin-a”, koja je, u poslednjih pola godine, izgubila oko polovinu svoje vrednosti, pa je sada oko 60% ispod svog rekordnog maksimuma od 69.000 dolara.

Podsjećamo, tokeni TerraUSD i LUNA, prošle sedmice, dramatično su pali, izbrisavši procijenjenih 40 milijardi dolara s tržišta u nekoliko dana. TerraUSD, takozvani ,,stablecoin” – navodno vezan za vrijednost dolara – zadnji put je procijenjen na oko 6 centi.

Predsjednica Evropske centralne banke: Kriptovalute ne vrijede ništa

Usljed posljednjih događanja na tržištu kriptovaluta, u trenutku pojačanog ispitivanja kripto tržišta -kada regulatori reaguju na posljedice kolapsa TeraUSD-a – oglasila se predsjednica Evropske centralne banke (ECB), Kristin Lagard.

Pozivajući kreatore globalne politike da uvedu pravila kako bi zaštitili neiskusne investitore – koji ulažu u digitalnu imovinu – ona je ponovila svoj, odavno poznati, stav da kriptovalute ne vrede ništa.

„Zabrinuta sam za one ljude koji misle da ih na kraju čeka nagrada, koji nemaju razumevanja za rizike, koji će sve to izgubiti i koji će biti strašno razočarani, zbog čega verujem da to treba regulisati”, rekla je Lagardova.

Ona je, i u proteklom periodu, izražavala zabrinutost zbog uticaja digitalnih valuta na životnu sredinu, kao i njihove potencijalne upotrebe u pranju novca i izbjegavanju sankcija.

Uprkos njenom skepticizmu, nekoliko centralnih banaka, pripremajući odgovor na brzi rast digitalnih valuta, radi na sopstvenim virtuelnim alternativama gotovini. Jedna od njih je i Evropska centralna banka (ECB).

Ipak, kako je navela Lagardova, digitalni evro bi se ,,u velikoj mjeri razlikovao” od privatnih kriptovaluta.

Kriptovalute – dobar način za izbjegavanje sankcija

Iako ,,lutrija”, kriptovalute su se pokazale kao jedan od boljih načina da pojedine države, na neki način, zaobiđu sankcije. Tako su, u pokušaju da pronađu alternativu, venecuelanske vlasti odlučile raditi sa kriptovalutama. U ovoj zemlji, koja se nalazi na listi najstrožijih američkih sankcija – nakon povratka Nikolasa Madura na vlast – vodeća kriptovaluta u zemlji je ,,Bitcoin”, dok je Buterinov ,,Ethereum” na drugom mjestu. Na taj način je vodeća venecuelanska naftna kompanija, PDSVA, kako bi izbjegla američke sankcije, radila s kriptovalutama, a sve to zahvaljujući činjenici da oneomogućavaju veću anonimnost i ne zahtijevaju posrednike.

Takođe, od marta mjeseca, Rusija koja se, od početka rata u Ukrajini, nalazi na listi sankcija većine zemalja svijeta, razmatra uvođenje bitkoina kao sredstva plaćanja za izvoz nafte i gasa što bi, iako rizično, prema mišljenju analitičara Dejvida Broudstaka, mogao biti izuzetan dobitak za nju.

„Postoji potreba za jačanjem ekonomije i na mnogo načina smatra se da bi bitkoin najviše tome doprinio. Jasno, prihvatanje bitkoina, u poređenju sa drugim tradicionalnim valutama, unosi znatno veći rizik u trgovini prirodnim gasom”, kazao je Broudstak, u martu ove godine, a prenio BBC.

Danas kada ni papirni novac više nije vezan za realnu vrijednost – već se štampa kako kome padne na pamet – teško je pojmiti koja je, stvarna, vrijednost elektronskih valuta – koje ne zavise ni od kakve regulacije. Takođe, iako je davno predviđano da će propasti, one i dalje postoje. Da li zbog toga što ljudi vole da se igraju, da li zbog ideje da želimo imati valutu koja ne važi od centralne banke, tj. države, ili prosto predstavlja odličnu priliku da se legalizuje novac, ,,peru” pare, finansira mračna strana interneta i/ili nešto peto – ostaje da vidimo.