,,Umjesto inercije neozbiljnosti i improvizacija, svojstvenih poluprotektoratima, diplomatija, ipak, traži bar minimum državne prepoznatljivosti u svojim interesima, ili makar neku nijansu u državnim izjavama, posebno u  uslovima podijeljenog društva po mnogo čemu”

Crna Gora sa trenutnom unutrašnjom političkom krizom, većinom institucija u VD stanju, reflektuje krizni momenat i na vanjsku politiku. Rat u Ukrajini, zadesio je Crnu Goru nespremnu da adekvatno odgovori globalnim izazovima, a prije svega da balansira između postavljenih ciljeva u evroatlanskim integracijama sa jedne, i očuvanja državne prepoznatljivosti i suvereniteta sa druge strane. 

Na konferenciji „Pripadnost kojim vrijednostima za integraciju Evropske unije?“, održanoj u okviru francuskog predsjedavanja EU, prisutnima se obratio i Miodrag Lekić, predsejdnik DEMOS-a koji je, između ostalog kritikovao crnogorsku spoljnu politiku.

On je podvukao da Crna Gora ne može biti na automatskom pilotiranju u spoljnoj politici, koja je  svojstvena (polu)protektoratima.

,,Crna Gora se nalazi u dubokoj krizi koja je dovela do toga da zapadnemo u međunarodni ćorsokak, kako prethodnom vlašću koja je dovela do klauzule balansa, tako i tzv. ekspertskom vladom koja je, dodatno, degradirala taj status. Sve to zahtijeva mnoge odgovore i racionalana rješenja”, kazao je Lekić. 

Lekić je takođe primijetio da je, posebno u uslovima međunarodnih izazova – od stanja evropskih integracija do posljedica rata u Ukrajni – neophodno biti deklarisan spoljnopolitički.

On smatra da je ponavljana rečenica “ispunjavamo sto posto međunarodne obaveze” – inferiorna i neozbiljna. 

,,Umjesto inercije neozbiljnosti i improvizacija, svojstvenih poluprotektoratima, diplomatija, ipak, traži bar minimum državne prepoznatljivosti u svojim interesima, ili makar neku nijansu u državnim izjavama, posebno u  uslovima podijeljenog društva po mnogo čemu”, istakao je Lekić.

Prema njegovim riječima, ,,ovo je samo segment, istina važan, ukupnog stanja političke imobilnosti u kontekstu zagovaranja novih eksperimenta”.

Zašto Vlada i dalje ne sprovodi sankcij Rusiji?

Podsjećamo, nakon invazije Rusije na Ukrajinu (iliti, govorom ruskih institucija: specijalne operacije denacifikacije Ukrajine), Crna Gora se deklarativno pridružila svim restriktivnim mjerama, među kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je EU usvojila protiv Rusije. Odluka o tome je, kao stav Ministarstva vanjskih poslova (MVP), objavljena na sajtu Vlade 1. marta. 

Međutim, tema sankcija Ruskoj federaciji, pokrenula je mnoga druga pitanja kada je Crna Gora u pitanju: duboka podijeljenost javnosti u vezi sa odnosom prema Rusiji; tradicionalna otvorenost Crne Gore i njene ekonomije za ruske offshore kompanije i prljavi kapital, te zavisnost od ruskih oligarha; odlučnost Crne Gore na putu evropskih integracija. 

Iako (deklarativno) podržava sankcije koje je EU uvela Rusiji, Vlada o tome još nije donijela odluku, izbjegavajući da je uopšte i stavi na dnevni red sjednice, jer, prema izvorima pojedinih crnogorskih medija, nema većinu za usvajanje.

Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) napomenuli su da ,,sprovođenje EU sankcija na teritoriji Crne Gore je posebno važno kada se uzme u obzir činjenica da je upravo teritorija naše zemlje, decenijama unazad, bila pogodno tlo za ulaganje kapitala brojnih ruskih oligarha, ali i visokih političkih i državnih funkcionera Ruske federacije”. 

MANS je već upozoravao na problem sa imovinom koja je skrivena iza offshore kompanija i koja se formalno ne vodi na lica sa EU liste sankcija, i upozorio na važnost takozvanog registra stvarnih vlasnika kompanija koji Vlada Crne Gore nikada nije u potpunosti uspostavila.

,,Ovo je prvi put da Crna Gora uvodi takozvane individualne sankcije u ovolikom opsegu, zbog čega je važno da predlog odluke, zajedno sa listom oligarha i drugih lica pod sankcijama bude što prije javno dostupan kako bi se sa njime upoznala najšira javnost”, stoji u saopštenju MANS-a. 

Oni napominju da sve dok se formalna odluka ne usvoji na Vladi Crne Gore, sva lica sa liste EU sankcija i dalje mogu nesmetano raspolagati svojom imovinom koja se nalazi u Crnoj Gori.

,,Svako dalje odlaganje usvajanja ove odluke direktno ugrožava integracioni proces Crne Gore i šalje opasnu poruku da postoji prostor da naša zemlja  ponovo bude prepoznata kao sigurna luka za prljavi kapital i oligarhe”, zaključili su iz MANS-a.