Izvor: CGO
,,Medijski monitoring pokazuje da partije kroz svoje predstavljanje insistiraju na identitetskim pitanjima (235 objava), zatim na pitanjima poput zdravstva (181), borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala (178), pa pravosuđa i vladavine prava (165)”,pojasnio je Nikočević.
Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Ambasade UK u Crnoj Gori, juče je predstavio prve nalaze monitoringa medija, ali i socijalnih mreža, tokom kampanje za parlamentarne izbore koji se održavaju 30. avgusta 2020. godine. Presjek se odnosi na period od prvog dana nakon isteka roka za predaju izbornih listi odnosno od 5. do 12. avgusta. 2020.
U dijelu medija, monitoring je obuhvatio šest televizija – RTCG, Vijesti, Prva, Nova M, TV 7 i A1, zatim četiri dnevna lista – Vijesti, Dan, Dnevne novine, Pobjeda, kao i osam portala – Vijesti, CdM, IN4S, Analitika, RTCG, Antena M, Pobjeda, Borba.
Kvantitativno i kvalitativno istraživanje je uključilo: ukupan broj medijskih objava o temi (po tipu medija i po izbornim listama pojedinačno), zastupljenost izbornih lista u medijima, (ne)planiranost objava, ton kampanje političkih subjekata – nosilaca izborne liste, dominantne teme u kampanji, međusobni napadi i kritike političkih subjekata, uz niz dodatnih parametara.

Damir NIKOČEVIĆ, koordinator za razvoj CGO-u, prezentujući nalaze medijskog monitoringa, naveo je da svakog dana raste broj objava a da ih je u analiziranom periodu, u sva tri tipa medija, bilo 1637, od čega najviše na portalima (65%). Među štampanim medijima, najviše objava je imao dnevni list Dan (98), a od televizijskih stanica TV Vijesti (119) i slijedi TV Prva (77).
Najdominantnije identitetske teme
Po riječima, Nikočevića, “CGO je nedavno predstavio nalaze istrazivanja javnog mnjenja o stavovima građana Crme Gore prema nizu društveno-političkih pitanja koja oblikuju njihove potrebe i izbore, i to istraživanje je ukazalo da građani kao prioritetne teme postavljaju one iz korpusa socio-ekonomskih.“
,,Međutim, medijski monitoring pokazuje da partije kroz svoje predstavljanje insistiraju na identitetskim pitanjima (235 objava), zatim na pitanjima poput zdravstva (181), borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala (178), pa pravosuđa i vladavine prava (165)”,pojasnio je Nikočević.
Identitetsko pitanje dominira kod liste Odlučno za Crnu Goru – DPS, dok je kod liste SDP – JAKA CRNA GORA najzastupljenija tema ekonomija, a SD – Mi odlučujemo – DOSLJEDNO, imaju najviše objava o mladima i životnom standardu.

Koalicija Mir je naša nacija koju predvode Demokrate, za najzastuljeniju temu ima vladavinu prava, a kod liste Crno na bijelo (URA-CIVIS) to su korupcija i organizovani kriminal.
Kod koalicije Za budućnost Crne Gore (DF, SNP, PRAVA CRNA GORA…) najčešće teme su ekonomoja, identitentska i manjinska pitanja, korupcija i organizovani kriminal itd. Sve manjinske liste su bile fokusirane na prava manjina, pokazuju nalazi monitoringa.
Najzastupljeniji DPS
Kumulativno, najviše objava do sada je imala lista Odlučno za Crnu Goru- DPS i to 704 objave, slijedi koalicija Za budućnost Crne Gore sa 340 objave, potom koalicija Mir je naša nacija sa 238 objava, lista Crno na bijelo sa 223 objave, pa SDP i SD sa po 204 objave. Liste nacionalnih manjina su generisale znatno manji broj objava.
“Najveći broj negativnih objava ima lista Odlučno za Crnu Goru – DPS – 401 i to je jedina lista koja ima više negativnih nego pozitivnih ili neutralnih objava, kazao je Nikočević.
Nikočević je dodao da ,,Sve ostale izborne liste imaju više pozitivnih ili neutralnih objava u odnosu na negativne“.
,,Tako, koalicija Za Budućnost Crne Gore ima 185 pozitivnih, 94 neutralne i 62 negativne objave. Koalicija Mir je naša nacija ima 108 pozitivne, 62 neutralne i 40 nagativnih objava. Lista Crno na bijelo ima samo 12 negativnih i 144 pozitivne objave.
SD ima 102 pozitivne, 62 neutralne i 40 negativnih objava. Lista SDP-JAKA CRNA GORA ima 121 pozitivnih, 64 neutralne i 19 negativnih medijskih objava”, kazao je Nikočević.
Pozitivna i negativna kampanja
CGO je istraživao da li izborne liste vode pozitivnu kampanju koja se bazira na promociji svog izbornog programa ili negativnu kampanju koja se bazira na kritici drugih izbornih aktera.
“Monitoring je pokazao da je u 157 medijskih objava DPS promovisao svoj program, dok je u 60 objava vodio negativnu kampanju. Ovo je očekivano imajući u vidu da DPS nastupa sa pozicije vlasti i cilj mu je da primoviše sve sto je urađeno u posljednje 4 godine, riječi su Nikočevića.
,,Na drugoj strani, kod opozicionih koalicija – Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo – dominira negativna kampanja i napadi na vladajuće partije.“
Kako komentriše Nikočević, takav kurs je logičan sa aspekta njihovog kritičkog djelovanja.
SD i SDP su više medijski promovisali svoj program nego što su imali negativnu kampanju u odnosu na konkurente, pri čemu je negativna kampanja nešto izraženija kod SDP”, pojasnio je on.
Negativne naslovnice štampanih medija
CGO je analizirao i naslovnice štampanih medija, a podaci pokazuju da je DPS 9 puta bio negativno zastupljen na naslovnicama dnevnih listova Dan (3) i Vijesti (6), dok je koalicija Za budućnost Crne Gore negativno bila zastupljena 6 puta na naslovnici Pobjede (3) i Dnevnih novina (3).
Koalicija Mir je naša nacija je 2 puta bila negativno predstavljena na naslovnici Pobjede (1) i Dnevnh novina (1).
Kada je riječ o naslovnicama, važno je napomenuti da se radi o podacima za dominantne pozitivne odnosno negativne pozicije.
SDP i SD najviše afirmisani na portalu i TV Vijesti
Različito su i mediji tretirali izborne liste. Može se postaviti i pitanje o blagoj raspodjeli favorizacije određenih lista na pojedinim medijima.
Lista SDP – JAKA CRNA GORA najviše pozitivnih objava bilježi na TV Vijesti i portalu Vijesti – po 22, a najviše negativnih na portalu IN4S.
Lista SD – Mi odlučujemo – DOSLJEDNO, najviše pozitivnih objava ima na portalu CDM (22), zatim na TV Vijesti (14), portalima Vijesti (14) i RTCG (13), dok negativne bilježi u najviše u novini Vijesti (6).
Koalicija koju predvode Demokrate najviše pozitivnih objava ima na portalu Vijesti (24) i TV Vijesti (19), a negativnih na portalima Analitika (9) i CDM (7).
Kada je riječ o listi Crno na bijelo koju predvodi URA, ubjedljivo najviše pozitivnih objava ima na portalu Vijesti i TV Vijesti. Ova izborna lista je generisala malo negativnih objava. Liste koje predstavljaju manjinske narode imaju uglavnom neutralne objave.
Lista Odlučno za CG – DPS najviše pozitivnih objava ima na portalu Antena M i CDM – po 28, a u nešto manjoj mjeri na portalu RTCG (25) i Analitika (24).
Tamo gdje je DPS generisao negativne, koalicija Za budućnost Crne Gore imala je pozitivne objave. Tako je ta lista imala najviše pozitivnih objava na portalima IN4s (40) i Borba (27), a najviše negativnih na portalima Analitika i CDM – po 12.
Televizijska zastupljenost
Kada je riječ o zastupljenosti izbornih lista na televizijama (izraženo u sekundama), SDP je bio najzastupljeniji na TV Vijesti – 753 sekunde, SD – 610 i koalicija Mir je naša nacija – 703, svi takođe na TV Vijesti.
Lista Crno na bijelo je najviše bila zastupljena na TV Vijesti (914 sekunde).
DPS koalicija najveće vrijeme bilježi na TV 7, a koalicija koju predvodi DF na TV A1, ali je važno istaći da se tu radi o gostovanju predstavnika te liste u talk show emisijama jedan na jedan. Isto to važi za albansku listu – Genci Nimanbegu – Nik Đeljošaj koja je imala najveće prisustvo na TVA1. TV 7 je prostor dala samo isključivo DPS-u (964s), SD-u (188s) i HRS-u (72s).
DPS se najviše promovisao u Dnevnim novinama
U štampanim medijima SDP je najviše prostora (izraženo u cm2) imao u Dnevnim novinama, SD u Pobjedi, Mir je naša nacija u Danu kao i koalicija Za budućnost Crne Gore i lista Crno na bijelo.
DPS-a je bila ubjedljivo najzastupljenija u Dnevnim novinama.

Monitoring društvenih mreža
Tim CGO-a je analizirao je i komunikaciju izbornih listi na tri društvene mreže – Facebook, Twitter i Instagram.
Za Facebook su korišćeni nalozi partija kod samostalnih nastupa, odnosno vodećih konstituenata pri koalicionim nastupima, a pojedine grupacije su kreirale i posebne stranice za ovu izbornu kampanju, pa je tako analizirano ukupno 12 naloga političkih partija/izbornih listi. Takođe, analizirano je 7 MIM stranica na bazi broja pratilaca, inteziteta aktivnosti, brzine rasta postova i pratilaca, kao i procijenjene političke afilijacije.
Fokusi su bili i na tremama, tonu/narativu i govoru mržnje prema nacionalnim grupacijama, ženama, LGBT, itd. Na Twitteru i Instagramu subjekti su praćeni po hashtag-u #izboriCG, ali i uopšteno.
„Generalno, čini se da su opozicione partije uložile više energije i novca u Facebook nego vladajuće partije. Komunikacija sa korisnicima je uglavnom jednosmjerna, uz rijetke izuzetke kada postoji razmjena stavova između administratora i pratilaca“, prenio je Nikočević.
On je ukazao da su zbog složenosti koalicija nekad socijalne mreže šalju konfuzne poruke.

“Komentari na postovima izbornih lista uglavnom dolaze od strane njihovih glasača/simpatizera, ali ima primjera i suprostavljenih mišljenja. Većina komentara se odnosi na identitetska pitanja dok se manji broj odnosi na socio-ekonomska pitanja ili vladavinu prava,” zaključio je on.
Što se tiče drugih društvenih mreža, izborne liste nisu bile posebno aktivne na Twitteru i Instagramu, niti su koristile #izboricg kao hashtag. Na Twiteru su najaktivniji bili DPS i Demokrate, a nije notirana upotreba naloga predsjednika države, Vlade i Skupštine u predizborne svrhe. Instagram tek počinje biti prepoznat kao način komunikacije političkih aktera sa pristalicama ali je to za sada vrlo ograničeno.
MIM stranice
Kako je naveo Nikočević, MEME stranice imaju rastuću popularnostu Crnoj Gori što je bio jedan od razloga njihovog uključenja u monitoring, a praćene su sljedeće: Spavaš li mirno Prava strano istorije, Crna Gora Transparentno, It was unpleasant/Psalm 118, Dnevna doza crnogorskih dubioza, MIMistarstvo onostranih poslova, Nemojmo politizovati proteste i Politika Crna Gora.

„Teme postova i komentari koji ih prate su raznovrsni, a u najkraćem se odnose na tekuća društvena i politička pitanja koja imaju potencijal da isprovociraju diskusiju, i za razliku od stranica partija na njima se često vodi diskusija. Među dominantnim temama, u posmatranom periodu, bile su sloboda izražavanja (posebno nakon slučaja hapšenja administratora jedne od MEME stranica), odnos SPC – Vlada Crne Gore, korišćenje državnih resursa i funkcionersku kampanja, itd. “, komentariše Nikočević.
Nikočević primjećuje da je više od pola praćenih MIM stranica ,,aktivno radilo na smanjenju apstinencije na izborima i informisanju pratilaca da je glasanje tajno, a neke su se i jasno javno opredijelile za podršku određenim listama”, pojasnio je Nikočević.
Po Nikočeviću, “Na ovim stranicama je notiran govor mržnje u komentarima pratilaca, pri čemu su pojedini administratori, u određenim slučajevima, skretali pažnju pratiocima da ne koriste govor mržnje, ali to nije bilo dovoljno često. Najčešći slučajevi diskriminacije i govora mržnje su prema građanima islamske vjeroispovijesti, pripadnicima LGBTQ populacije kao i pripadnicima RE populacije. Dodatno vidljiv je porast mizoginije ispod postova u kojima se pojavljuju političarke“.
O projektu SPINoFACT
Projekat “SPINoFACT – monitoring parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2020. godine” finansira ambasada Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori, i predstavlja nastavak ranijih sličnih aktivnosti CGO- a u ovoj oblasti tokom predsjedničkih izbora 2018, kao i lokalnih izbora u 2017.godini a sa fokusom na medije. Cilj projekta je da doprinese demokratizaciji i evropeizaciji Crne Gore kroz jačanje profesionalnog i nezavisnog medijskog izvještavanja. Preciznije, cilj je doprinos činjenično zasnovanoj informativnoj vrijednosti medijskog izvještavanja o političkim kampanjama i boljem informisanju građana i građanki o izbornoj ponudi za parlamentarne izbore 2020. godine.
Redakcija










