Miva Sado, tridesetjednogodišnja novinarka japanske medijske kuće ,,NHK”, 2013. godine umrla je od srčanog udara, nakon što je odradila 159 sati prekovremenog rada za mjesec dana.

Vodeći se tim i mnogim drugim primjerima, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je još 2019. godine u svoj priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti uvrstila sindrom izgaranja na radnom mestu (burnout syndrome), koji će zdravstveni radnici od sada moći da dijagnostifikuju kao medicinski poremećaj.

Benificirani radni staž za novinare uvršten u Nacrtu medijske strategije

Beneficirani radni staž za novinare, koji zaposleni u medijima u Crnoj Gori i regionu očekuju decenijama, konačno se našao u Nacrtu medijske strategije koji je završen i poslat na analizu Savjetu Evrope.

Prema riječima Vuka Maraša, direktora Medijske asocijacije za Jugoistočnu Evropu (MAJE), ovaj Nacrt medijske strategije formulisan je predlozima kompletne medijske zajednice

Na Međunarodnoj konferenciji o održivosti medija i uspješnim biznis modelima, koju je organizovala upravo ,,MAJE”, Maraš je istakao da su razgovarali sa 100 predstavnika iz 50 crnogorskih medija i poručio da je vrijeme ,,da se prestane gledati na razlike i riješe problemi koji postoje u medijima”.

Vršilac dužnosti direktora Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Neđeljko Rudović, potvrdio je ,,Vijestima” da je beneficirani radni staž bio jedan od predloga novinarskih udruženja i sindikata, kao i da je postao dio nacrta Medijske strategije.

Kako je pojasnio Rudović, ovaj predlog je opravdan, te se sada čeka mišljenje Savjeta Evrope o Medijskoj strategiji, nakon čega će uslijediti i javna rasprava.

Novinari – na prvim linijama najizazovnijih događaja

Autor brošure ,,Psihološka pomoć novinarkama i novinarima u Crnoj Gori”, Miloš Bulatović, za ,,Vijesti” je izjavio da su novinari često na prvim linijama najizazovnijih događaja na svijetu – od mjesta zločina i saobraćajnih nezgoda do prirodnih katastrofa i ratova – te da to može izavati ozbiljne probleme i poremećaje.

”Sada novinari širom svijeta rade prekovremeno kako bi izvještavali o pandemiji kovid-19. Pokrivanje ovih priča, bilo da se radi o glavnim međunarodnim temama ili događajima koji se dešavaju “u kući”, poput burnih političkih, zdravstvene krize, borbe protiv organizovanog kriminala, može imati uticaja na one koji izvještavaju. Kod njih se mogu javiti (i javljaju se) problemi poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), iracionalni strahovi, stres, sagorijevanje na poslu, a kao posljedica toge često i misao o samocenzuri, ili neke njene manifestacije”, kazao je Vijestima Bulatović.

On je naveo da su takve pojave zabilježene kod novinara i reportera koji su bili dio projekta psihloške podrške i o kojima su oni govorili, manje-više, otvoreno, ali sa sviješću da ih treba rješavati kako trajno ne bi uticali na njihovo psihičko i fizičko zdravlje.

,,Takođe pritisak na novinare putem komentara na društvenim mrežama i portalima, odsustvo podrške i nerazumjevanje nadređenih, niske zarade, cjelodnevni angažman, kao i neadekvatna zaštita na radnom mjestu – uključujući i zaštitu od koronavirusa – rezultiraju iracionalnim strahovima, samocenzurom, odustvom motivacije…”, naveo je Bulatović za ,,Vijesti”.

Direktor dnevnog lista ,,Dan”, Mladen Milutinović, takođe, ocijenio je da su novinari suočeni sa teškoćama, pritiscima i da se ta ,,vrsta posla mora tumačiti na jedan drugi način”. 

Osim toga, Milutinović je apelovao da je neophodno da se vrati zakonska odredba po kojoj novinar, na sudu, nije u obavezi da otkrije identitet izvora.

Prema pravilniku o utvrđivanju radnih mjesta, koji je posljednji put mijenjan 2013. godine, pravo na beneficirani radni staž imaju zaposleni u: rudnicima, crnoj metalurgiji, šumarstvu, pomorskoj brodogradnji, saobraćaju, vatrogasci, radiolozi, doktori i tehničari zaposleni u hitnoj pomoći, baletski igrači, operski pjevači…