Lokalne i nacionalne institucije ostvaruju dijalog sa predstavnicima Roma, usvajaju lokalne i nacionalne strategije, planiraju, realizuju i dodjeljuju značajna sredstva za aktivnosti različitih institucija, brojnih nevladinih organizacija. Međutim, efekti i rezultati na terenu u kontekstu konkretnog napretka i boljitka uslova života su i dalje na čekanju. Neki od razloga za usporen ili djelimični napredak su neodgovarajuće mjere i aktivnosti koje su najčešće promotivnog karaktera.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma, 8. april-a, pripadnici romske populacije, mnogi učesnici javnog života, aktivisti, kao i institucije, na svojstven način, obilježili su ovaj dan. Na nekim opštinama istaknute su romske zastave, most Milenijum je u tu čast takođe bio osvijetljen, predstavnici Vlade Crne Gore su upriličili svečanost u Vili Gorica, dok su Romi, uglavnom vrijeme proveli u svojim skromnim domovima, u krugu porodice. Međunarodne institucije su proteklih dana podsjetile na uvažavanje temeljnih vrijednosti i naglasile važnost smanjenja siromaštva, naročito u romskoj populaciji.

UNICEF: Poziv na sprovođenje politika koje će smanjiti siromaštvo

Mladi reporteri UNICEF-a razgovarali su sa romskim djevojkama i mladićima o izazovima sa kojma se suočavaju. Njihova video anketa koju su sproveli sa svojim vršnjacima iz romske populacije, pokazala je da su diskriminacija, stigmatizacija, siromaštvo i nedostatak ličnih dokumenata najveći problemi mladih Roma u Crnoj Gori, te da je svako romsko dijete pretrpjelo neki oblik diskriminacije.

Devetnaestogodišnja Ajša Krasnići poziva institucije da što prije riješe pitanja koja se odnose na pravni status romske i egipćanske populacije. „Dokumentacija je naš najveći izazov. To nije problem jedne osobe, već cijele naše zajednice“, kaže Ajša.

Njena sestra, sedamnaestogodišnja Elmedina Krasnići, kao najveći problem ističe nezaposlenost. „Uskoro završavam srednju školu i voljela bih da nađem posao“, kaže ona.

Mladi Romi ističu da se svakodnevno suočavaju sa stigmom. Petnaestogodišnji Admir Osmani govori o problemima u školi: „Prijatelji su nas ponekad nazivali Ciganima i svađali smo se.“ Ovakav odnos prema Romima i Egipćanima može se riješiti kroz vršnjačke razgovore, smatra Admir.

Njegov brat Armin Osmani doživio je pogrdne riječi školskih drugova, ismijavanje zbog boje kože i garderobe koju nosi. „Kažu mi – evo ga ovaj Ciganin, nema za užinu, vidi kakve su mu patike…“

Mladi reporter UNICEF-a Elmedin Špatolaj bio je tužan kad je čuo s kakvom se diskriminacijom i siromaštvom suočavaju njegovi vršnjaci, Romi i Egipćani koje je intervjuisao. „Nije pravedno da jedno dijete ima mnogo više nego što mu je potrebno, a da drugo nema ni osnovne stvari. Moramo to promijeniti u Crnoj Gori“, kaže Elmedin.

Njegova koleginica, mlada reporterka UNICEF-a Ana Lazović, smatra da video-anketa s mladim Romima i Egipćanima, u čijoj je produkciji učestvovala, ukazuje na potrebu borbe protiv vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori. „Umjesto da dijele s drugima, neki mladi ljudi se rugaju vršnjacima kojima roditelji, na primjer, ne mogu da obezbijede modernu odjeću. To nije problem Roma i Egipćana ili drugih mladih ljudi koji odrastaju u siromaštvu. To je problem cijelog društva – zašto smo okrutni prema drugima? Zašto, umjesto toga, ne podijeliti, zašto ne osigurati da svako dijete ima sve što mu treba?“, ističe Ana.

UNICEF-ova studija Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori pokazala je da stigma siromaštva značajno utiče na živote djece i adolescenata. Izloženost djece psihičkoj agresiji jer ne mogu da priušte društveno prihvatljivu odjeću ili obuću može doprinijeti njihovoj odluci o napuštanju škole. Prema nalazima iste studije, posebno su ranjiva romska djeca uzrasta 0–6 godina, koja su uskraćena i u pogledu ishrane i u pristupu adekvatnom smještaju.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander podsjeća da, prema MIKS istraživanju (Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori, 2018), samo 16% romske djece pohađa predškolske ustanove, 77% završi osnovnu i 7% srednju školu, dok je 29% Roma uzrasta 20–24 godine stupilo u brak prije 15. godine.

„Na Međunarodni dan Roma, UNICEF poziva na sprovođenje politika koje mogu prekinuti međugeneracijski ciklus siromaštva. U praktičnom smislu, to podrazumijeva pružanje kvalitetnog obrazovanja svakom romskom i egipćanskom djetetu od ranih godina, obezbjeđivanje pristupa adekvatnoj ishrani i pristojnom smještaju. Takođe, pozivamo na podizanje minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina, bez izuzetka, kao i na rad s roditeljima romske i egipćanske populacije kako bi pomogli svojoj djeci da završe srednju školu i prije braka nađu posao, što je preduslov da kasnije ta djeca svojoj djeci ponude bolji kvalitet života“, rekao je Santander.

UNICEF, zajedno s drugim UN agencijama u zemlji, nastavlja da radi s nacionalnim i međunarodnim partnerima na podršci socijalnoj inkluziji mladih Roma i Egipćana.

Samir Jaha: Predrasude i stereotipi se ne smanjuju

Predsjednik NVO ,,Mladi Romi” Samir Jaha, povodom Međunarodnog dana Roma, govorio je za Kombinat o statusu romske populacije u Crnoj Gori.

,,Romska zajednica u Crnoj Gori dočekuje dan Roma u nepovoljnom položaju. Romska zajednica se i dalje, uprkos svim naporima različitih aktera susrijeće sa problemima kao što su loši uslovi stanovanja bez nade za održivo rješenje u oblasti stanovanja, nedostatku stalnog izvora prihoda uslijed nezaposlenosti, nedovoljno visoko obrazovanih kao i predrasuda i stereotipa koji se ne smanjuju. Određeni pomaci postoje u svim sferama, međutim i dalje postoji velika potreba za ozbiljnim radom” saopštio je Jaha.

Lokalne i nacionalne institucije ostvaruju dijalog sa predstavnicima Roma, usvajaju lokalne i nacionalne strategije, planiraju, realizuju i dodjeljuju značajna sredstva za aktivnosti različitih institucija, brojnih nevladinih organizacija. Međutim, efekti i rezultati na terenu u kontekstu konkretnog napretka i boljitka uslova života su i dalje na čekanju. Neki od razloga za usporen ili djelimični napredak su neodgovarajuće mjere i aktivnosti koje su najčešće promotivnog karaktera.

,,Većina aktivnosti su jednostavne za realizovati dok se suštinskim problemima koji najviše opterećuju romsku zajednicu kao što su loši uslovi stanovanja, nedostatak stalnog ili nedovoljnog prihoda kao i nedovoljno funkcionalna pismenost ne bavi niko. Bez ozbiljne političke volje, kao i uključivanja ljudi iz romske zajednice sa moralnim integritetom i autoritetom u institucije suštinskih promjena teško da može biti. U slučaju da se nastavi dosadašnjim tempom i sličnim mjerama i aktivnostima potencijalnih zloupotreba (i sredstava i ljudi) može biti sve više, posebno ukoliko se ne postavi kvalitetan i transparentan način rada, evaluacije i kontrole” zaključuje Samir Jaha.