Piše: Alen Hadžović

Uvođenjem otvorenih izbornih lista transformiše se politička scena tako što narod neposrednije bira svoje predstavnike i ti predstavnici bolje reprezentuju građane koji su ih izabrali i odgovornije obavljaju svoju funkciju. Politički sistem koga smo dio, na scenu iznosi partitokratiju: društvo pati od klijentelizma, partije zapošljavaju po dubini kadrove ali i one koji to nisu.

Među najfrekventnijim temama na političkoj sceni Crne Gore, već nekoliko godina, nalazi se reforma izbornog zakonodavstva. U našem društvu promjenom režima nije se dogodio značajan napredak u toj oblasti što nam govori da je zajednici potrebna kvalitativna promjena – ono na čemu svi insistiraju dok ne postanu činioci vlasti.

Zoran Mikić, izvršni direktor GP URA i dr Nikola Mugoša, predsjednik Državne izborne komisije, bili su sagovornici Kombinata na ovu temu. Do zaključenja ovog teksta, nismo dobili odgovore od sagovornika iz drugih partija i NVO sektora, međutim, prostor za dalju diskusiju na ovu temu i dalje je otvoren.

Polazište za istraživanje ove teme, već na startu garantuje Ustav Crne Gore nudeći osnovne preduslove za reaktuelizaciju ovog važnog pitanja. Takođe, mnogi politički akteri su pokretali temu otvorenih lista kao jedan od načina demokratizacije političkog i izbornog sistema, te nužnih koraka ka, tada još nedostižnoj, smjenjivosti vlasti.

Međutim, značajna društvena reforma nije moguća bez sagledavanja svih sposobnosti i mogućnosti datog društva u kome se nalazimo, a kako je i Markuze primijetio: ,,Pozicija teorije ne može biti pozicija puke spekulacije. Ona mora biti istorijska pozicija u tom smislu što mora biti zasnovana na sposobnostima datog društva. Kapaciteti sa kojima raspolažemo osnovni su preduslov bilo kakvog preduzimanja ili promjena”.

Kako sazrijevamo kao politčko društvo, postajemo svjesni da život slobodnog glasa i poštenih uslova prestaje za građane samim ulaskom, u i ovako krhke institucije, određenih skupina ljudi diskutabilnog kredibiliteta. Aktuelna kriza se manifestuje upravo na ovim mjestima. Ni pokušaj uvođenja ekspertskog koncepta nije dobro prošao, a iz EU nam saopštavaju da se, ni prema njihovim kriterijumima, ne nalazimo na putu izbavljenja iz trenutne situacije.

Da bi se omogućila transparentnost ne samo dostignuća i rezultata već i samog procesa dolaska do istih potrebno je podsjetiti na dijalog o izbornoj reformi.

Mikić: izborna reforma kao talac politike

Po mišljenju izvršnog direktora GP URA, Zorana Mikića, dijalog o izbornoj reformi traje godinama i još uvijek nije dao konkretne rezultate. On podsjeća da je Zakon o izboru odbornika i poslanika usvojen 1998 godine i da je od tada do danas mijenjan čak sedamnaest puta.

,,I posle dvadeset četiri godine od usvajanja ovog zakona mi smo još uvijek daleko od kvalitetnog zakonskog rješenja i stalno dobijamo preporuke OEBS-a, ODHIRA i drugih međunarodnih institucija da izborno zakonodavstvo treba reformisati” kazao je Mikić.

Po njegovim riječima, otvorene liste su najbolji model i alternativa trenutno zatvorenom izbornom sistemu.

,,Upravo su otvorene liste model oko kojeg bi se i mogao postići konsenzus među parlamentarnim partijama ukoliko sve partije ostaju pri ranije javno izrečenim stavovima”, saopštio je Zoran Mikić, iz GP URA.

Iako se to od političara očekivalo, Mikić priznaje da je pitanje promjene izbornog sistema i uvođenje otvorenih listi sastavni dio sveobuhvatne izborne reforme koja u ovom sazivu parlamenta nije ni započeta na kvalitetan način.

,,Izborna reforma je nažalost “trajni talac” političkih nadgornjavanja i ucjena. Suviše lako se nalaze izgovori da se ne učestvuje u radu odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu ili blokira njegov rad” zaključio je izvršni direktor URA-e.

Po Mikiću, cilj reforme izbornog zakonodavstva, ne treba da bude da se neko pobijedi ili da se ispoštuje forma.

,,Cilj reforme treba da bude da se stvore održiva i kvalitetna rješenja koja će onemogućiti zloupotrebe ko god bio na vlasti, ali i koja će povećati neposredno učešće građana u donošenju važnih odluka”, kazao je Mikić napominjući da  reformu izbornog zakonodavstva, ali ni promjenu izbornog sistema ne treba da usmjeravamo protiv bilo koga.

,,Ona mora biti usmjerena u korist svih”, apelovao je Mikić.

Otvorene liste – šta i kako

Uvođenjem otvorenih izbornih lista transformiše se politička scena tako što narod neposrednije, tj, preferencijalno, bira svoje predstavnike i ti predstavnici bolje reprezentuju građane koji su ih izabrali i odgovornije obavljaju svoju funkciju. Poslanik je vlasnik svog mandata a ne izborna lista na kojoj se nalazi. Deinstalacija DPS matrice u kojoj svaki pojedinac slijepo prati odluke svog lidera moguća je ovim rješenjem.

Zemlje u kojima se ovaj model primjenjuje su Finska, Švedska, Belgija, Austrija, Holandija, Švajcarska, Luksemburg, a do skora Italija i Brazil. Ovaj način izbora ima za cilj da istakne prefererenciju birača, odnosno eliminiše centralno stranačku dominaciju u odnosu na selekciju kandidata.

Kada je u pitanju izborni sistem u Crnoj Gori, mogućnost da se u parlamentu pojavi prava slika našeg društva onemogućena je postojećim modelom. Manjkavosti partokratije metastaziraju našim političkim sistemom, pa je ono što bismo zvali ,,političkom voljom“ ostalo zarobljeno i podređeno partikularnim partijskim ciljevima i agendama.

Parlament, kao najviše zakonodavno tijelo mora da ostvaruje svoj puni potencijal, što u ovom i ovakvom sastavu i na ovom diskursu očigledno ne uspijeva. Svaka tema čije mjesto jeste u parlamentu mora da ima ne samo kvalitetnu raspravu već i što reprezentativniji model odlučivanja u kome isti taj parlament neće služiti za legalizovanje određenih politčkih interesa.

Nastavak postojeće prakse nužno vodi ka zatvaranju univerzuma rasuđivanja i promociji jednoumlja. Harmonija ipak nije moguća bez postojanja različitih tonova u kompoziciji.

Ustav garantuje pravo na promjenu, partije ne rade ništa

Da bi se  promjena izbornog sistema stvarno postigla, neophodna je kvalifikovana (2/3) većina u Parlamentu i izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika.

Takođe, Član 4 Ustava Crne Gore koji uređuje suverenitet građana, ali i član 45 koji uređuje biračko pravo; kao i član 83 koji garantuje neposredno i tajno glasanje, na osnovu jednakog biračkog prava, garantuju osnovne preduslove za pokretanje ovog pitanja.

Polazeći od ovih važećih principa, početkom 2015. godine, tada opozicioni subjekti URA i Demokrate, insistiraju na uvođenju otvorenih izbornih lista kao jednom od mogućih scenarija razrješenja aporije zvane nesmjenjivost vlasti.

Podsjećanja radi, poslanici Demokratske Crne Gore, su 2020. godine potpisali predlog nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića o izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika koji predviđa otvorene liste.

Do današnjeg dana predstavnici Demokrata nisu dostavili odgovore na pitanja Kombinata vezana za otvorene liste, a koja su se ticala navedenog stava partije prema ovoj temi, relevantnosti i aktuelnosti ovog pitanja za trenutnu političku situaciju u zemlji kao i o eventualnim reformama izbornog zakonodavstva o kome su takođe govorili u prethodnom periodu a naročito u periodu do posljednjih parlamentarnih izbora.

U godinama nakon izbora 2016. i DF je više puta izlazio sa sličnim stavom po tom pitanju. Nova vladajuća većina, čiji su činioci gore pomenuti, nakon izbora 30. avgusta 2020. nije uradila ništa. Odbor za izmjenu izbornog zakonodavstva u eri DPS-a bilo je jedno od rijetkih radnih mjesta za koje je poželjnije bilo ne doći na posao nego doći.

Takođe, javnosti je poznato da je manji broj pojedinaca i odgovornih društvenih grupa razmatrao i isticao ovu temu kao važnu dok se navedeni politički akteri nisu mogli usaglasiti, čak i kada su se našli svi zajedno na pobjedničkoj strani, oko pokretanja rada ovog Vladinog tijela.

Mugoša: tip izborne liste uticaće na legitimnost političkog sistema

Predsjednik Državne izborne komisije, Nikola Mugoša, komentarisao je neke nepolitičke aspekte koncepta otvorenih listi.

Mugoša navodi da je načelna prednost otvorene izborne liste davanje mogućnosti biračima da se direktno opredjeljuju za svoje predstavnike čime se ostvaruje veća neposrednost prilikom izbora.

,,Na taj način partijske elite gube jedan od značajnih mehanizama uticaja na sastav budućeg predstavničkog tijela. Posljedično ovome, kandidati koji bi na taj način bili birani, bili bi više motivisani da osluškuju potrebe elektorata i održavaju kontakt sa bazom”, izjavio je predsjednik DIK-a Nikola Mugoša.

,,Tip izborne liste”, nastavlja on, ,,samo je jedan od elemenata izbornog sistema, te ne treba gajiti iluzije da će njegovim uvođenjem biti kompenzirane ostale manjkavosti”.

Sa druge strane, Mugoša navodi da otvorene izborne liste sa sobom nose izazove kako za izbornu administraciju tako i za same birače.

,,Ovdje prije svega mislim da bi ovakva promjena iziskivala ozbiljan edukativni proces koji bi se odnosio na sve aktere izbornog procesa. Dizajn izbornih pravila među kojima je svakako tip izborne liste uticaće na legitimnost političkog sistema uopšte”, kazao je Mugoša.

On je dodao da je jasno da ,,svaka mogućnost birača da direktno utiču na izbor svojih političkih predstavnika povećava pluralizam što predstavlja jedan od ideala svakog demokratskog izbornog sistema. Imajući u vidu blokovsku podijeljenost političkih aktera u Crnoj Gori, opredjeljivanje za pojedinačne kandidate imalo bi po mom mišljenju i blagotvoran uticaj na prevazilaženje tradicionalne političke podjele koja datira još iz predreferendumskog perioda” zaključuje Mugoša.