U odnosu na isti period prošle godine, usljed ruskog napada na Ukrajinu, cijene hrane na svjetskom tržištu povećale su se 30 odsto. Prema podacima Ujedinjenih nacija, rusko-ukrajinski sukob mogao bi izazvati veliku nestašicu, na globalnom nivou, za narednih mjesec dana.

Tokom ministarskog sastanka o globalnoj gladi koja se, sve su prilike, ubrzava, u sedištu UN-a u Njujorku, generalni sekretar Antonio Gutereš rekao je da se broj ljudi ,,nesigurnih u ishrani” udvostručio za samo dvije godine – sa 135 miliona prije pandemije na 276 miliona danas. On je naglasio da, već sad, više od pola miliona ljudi živi u uslovima gladi, što je, od 2016. godine, povećanje za više od 500 odsto.

„Ove zastrašujuće brojke su neraskidivo povezane sa sukobom, i kao uzrok i kao posljedica“, kazao je on dodajući da „ako ne hranimo ljude, hranimo sukobe”.

Gutereš je, takođe, tom prilikom izjavio da je rat – zbog povećanja cijena – naročito pogoršao nestabilnost oko hrane u siromašnijim državama.

,,Svijet bi mogao da se suoči sa glađu koja bi mogla da potraje godinama, ukoliko se izvor hrane iz Ukrajine ne vrati na nivo prije rata”, upozorio je Gutereš.

Zbog konflikta, pojasnio je on, došlo je do obustave izvoza hrane iz luka u Ukrajini, prije svega jestivog ulja i žitarica.

Pet mjera UN-a za suzbijanje krize

Na pomenutom sastanku generalni sekretar UN-a iznio je pet hitnih koraka za rješavanje kratkoročne krize i sprječavanje dugoročne štete, počevši od smanjenja pritiska na tržištu povećanjem zaliha hrane – bez ograničenja na izvoz i viškova dostupnih onima kojima je najpotrebnija.

„Ali, da budemo jasni: nema efikasnog rješenja za prehrambenu krizu bez reintegracije ukrajinske proizvodnje hrane, kao i hrane i đubriva koje proizvode Rusija i Belorusija, na svetska tržišta, uprkos ratu.  Drugo, sistemi socijalne zaštite moraju pokrivati sve kojima je potrebna hrana, gotovina; i mora se obezbijediti voda, kanalizacija, ishrana i sredstva za život”, predložio je pn.  

Generalni sekretar UN-a je apelovao na vlade da moraju podsticati poljoprivrednu proizvodnju i investirati u otporne sisteme hrane koji će, u potpunosti, štitit male proizvođače hrane.

,,I, konačno, humanitarne operacije moraju biti u potpunosti finansirane kako bi se sprečila glad i smanjila glad”, zaključio je Gutereš.

Njemački predlog odgovora na krizu – promjena propisa EK

Prema pisanju ,,Juraktiva”, njemački ministar poljoprivrede, Džem Ezdemir, ovih dana lobira kod Evropske komisije (EK) da odloži novu uredbu o plodoredu (planirani redosljed gajenja usjeva), kako bi poljoprivrednici mogli da uzgajaju više pšenice.

Po novim propisima, čija bi primjena trebala da počne od 2023. godine, poljoprivrednici ne bi smjeli da, dvije godine zaredom, uzgajaju isti glavni usjev na istoj oranici.

Iz tog razloga, Ezdemir je zatražio da se primjena novih propisa odloži za godinu dana. On je istakao da je njegov zahtjev opravdan, jer je zasnovan na trenutno zategnutom globalnom tržištu žitarica.

„Zbog toga lobiram u Briselu da odloži novu šemu plodoreda kako bi naši proizvođači mogli da proizvedu više pšenice”, rekao je i dodao je da bi takvo ograničenje onemogućilo jesenju setvu te žitarice na mnogim površinama”, prenosi „Agroklub” njegovu izjavu.

Selija Nisens iz Evropskog biroa za životnu sredinu saopštila je da je to pogrešan predlog, obrazlažuči svoj stav tvrdnjom da je poštovanje plodoreda od ključnog značaja za suzbijanje štetočina i zaštitu zemljišta. Ona je mišljenja da bi zemljište i usjeve trebalo preusmjeriti za proizvodnju hrane za ljude, a ne za bioenergiju ili stočnu hranu.

Proizvođači kukuruza su, do sada, najviše imali problema s poštovanjem ovih pravila uzgoja, a inicijativu njemačkog ministra, svesrdno, podržalo je Udruženje njemačkih poljoprivrednika.

Proizvodnja pšenice jedna je od strateških grana njemačke poljoprivrede. Ova zemlja ne zavisi od njenog uvoza i, u potpunosti, sama podmiruje svoje potrebe za ovom žitaricom. Istovremeno, važan je svjetski izvoznik, s tržišnim udjelom od pet odsto u 2020. godini, stoga ne čudi što je njemački ministar stava da bi, u svjetlu aktuelne globalne situacije, odgađanje olakšalo planiranje proizvodnje, kao i sjetvu za njihove uzgajivače.