Iako decenijama zadovoljeni konceptom ,,hljeba i igara”, prije nekoliko dana su nas sa viših instanci obavijestili da još petnaestak dana imamo zaliha za hljeb. Kada to potrošimo, ostaje nam samo igara. Ako neko sarkastično zapita hoće li biti makar kolača, svi su izgledi da će mlijeko potrebno za iste biti prosuto. Tako su nas obavijestili nezadovoljni proizvođači mlijeka.

Daleko od toga da se želi postići efekat panike ili frustracije, ali je značajno (p)ostaviti otvoreno pitanje koje javnost upućuje donosiocima odluka u zemlji: Kako je moguće da jedna suverena država u XXI vijeku, u našem slučaju tzv ,,front runner” u regionu, nije u stanju da pruži uslove za egzistencijalni opstanak njenih građana? 

Usljed sveopšte krize u svijetu, koja malu Crnu Goru zahvata i sve više ugrožava, suočeni smo sa mnogim poteškoćama, a jedna od njih je kako obezbijediti stabilne zalihe hrane.

Jedan od glavnih razloga ovom problemu je taj što institucije u Crnoj Gori ne funkcionišu: Skupština i Vlada ne održavaju sjednice, dok se politički subjekti, kako vidimo ovih dana, bave ubiranjem poena po lokalnim zajednicama ili međunarodnim uporištima. 

Za to vrijeme, naš svakodnevni život se kreće po inerciji negativnog trenda – požari plamte, cijene rastu, hrana nestaje – a na sve to dobijamo odgovore da smo (i dalje) u tranziciji, kao i da će biti bolje čim se stabilizuje situacija, čija stablizacija od nas ne zavisi. 

U svakom slučaju, građani su prepušteni suverenoj državi koja u XXI vijeku nije u stanju da pruži uslove za egzistencijalni opstanak njenih građana. 

Zalihe brašna i hljeba na izmaku

Udruženje industrijskih pekara, u saopštenju koje je objavljeno prije dva dana, izjavilo je kako cijena hljeba, za sada, neće rasti. 

Osim toga, navode oni, uveliko se radi na rješavanju problema snabdijevanja brašnom. 

Iz ovog Udruženja Dnevoj novini ,,Dan” kazali su da se konkretniji rezultati, po ovom pitanju, očekuju u narednim danima.

Kako ističu, za sada brašna ima u dovoljnim količinama – u svim marketima – a nadaju se i da će Srbija dopustiti izvoz, čime bi se kriza riješila.

,,U stalnoj smo komunikaciji sa resornim ministarstvom i trgovačkim lancima i brašna u marketima ima dovoljno. Nema mjesta panici, i ukoliko ne bude promijenjena odluka Srbije o stopiranju isporuke brašna, tražiće se alternativno rješenje, sa nekog od drugih tržišta iz regiona ili šire”, naveli su iz Udruženja, za portal RTCG.

Ipak, ukoliko se sa drugih tržišta bude uvozilo brašno, što je sve izvjesnije, moguće je i novo poskupljenje hljeba.

Pokrenuti svoju proizvodnju?

Zvanični odnosi sa Crne Gore sa Srbijom su, naročito u posljednje vrijeme, izuzetno nestabilni. To nikako ne ide na ruku proizvođačima, kao ni onim djelatnostima koje zavise od uvoza sirovina iz ove, nama susjedne, zemlje. 

Tu se, prvenstveno, misli na zavisnost Crne Gore od pšenice koja dolazi iz Srbije.

Prema zvaničnim podacima, Srbija godišnje proizvodi blizu tri miliona tona pšenice, a Crna Gora uvozi nešto preko 44 hiljade.

Zato, poručuje Radonjić iz Udruženja zanatskih pekara, ponovo treba ozbiljno razmišljati o proizvodnji pšenice, 

,,Upravo ovakve krizne situacije nam pokazuju koliko je važno imati svoju proizvodnju i ne zavisiti od drugog”, poručio je Radonjić.

Podsjećamo, hljeb je u ponedjeljak poskupio na 80 eurskih centi.