Pandemija koja je značajno uticala na mentalno zdravlje društva, pogotovo je uticala na razvoj djece, kako u Crnoj Gori, tako i u svijetu. Situacija sa COVID-om u kojoj je naglašeno ugroženo mentalno zdravlje najmlađih, samo se nadovezuje na hronični društveni problem – vršnjačko nasilje, a sve to dodatno otežava aktuelna ekonomska kriza koja mnnoge porodice drži u zoni siromaštva. Izlaz iz ove nezavidne situacije, društvo će morati da potraži u dubokom preispitivanju svojih prioriteta, principa, etike, pa i estetike.

Proteklog vikenda obilježen je Svjetski dan socijalne pravde. Za tu priliku UNICEF je sačinio izvještaj koji je, prije par dana, prezentovao crnogorskoj javnosti. Rezultati do kojih su došli su, malo je reći, zabrinjavajući, a jedan od njih svakako je i podatak da ,,najmanje jedna trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu”.

Pored toga, kako su istakli, zabrinjavajujuća je činjenica da je stopa siromaštva djece za 10 procentnih poena viša od nacionalne stope siromaštva.

Pozivajući se na istraživanje iz 2012. godine – u kojem su ukazivali na to da su djeca podložnija siromaštvu u odnosu na bilo koju drugu starosnu grupu u Crnoj Gori – UNICEF je izrazio bojazan da će se, kako navode, ta brojka dodatno povećati ,,zbog porasta broja roditelja i staratelja koji su izgubili posao, ili čiji su prihodi smanjeni tokom pandemije Kovida-19”.

Zato su sve crnogorske institucije pozvali na što hitniju i kontinuiranu (re)akciju čiji cilj, prevashodno, mora biti smanjenje siromaštva djece, jer je to, naglasili su oni, ,,neophodan temelj da bi Crna Gora mogla postati pravednije društvo”.

Siromaštvo na sjeveru Crne Gore

U svom izvještaju UNICEF je, takođe, skrenuo pažnju i na to da siromaštvo među djecom u Crnoj Gori prati i velik stepen nejednakosti.

,,Daleko je veća vjerovatnoća da će dijete iz sjeverne regije Crne Gore odrasti u siromaštvu. U tom dijelu Crne Gore stopa siromaštva (45 odsto) značajno je viša nego u centralnom (15 odsto) i južnom (12 odsto) (SILC 2021). Posljednji dostupni podaci za Podgoricu ukazuju na to da među stanovnicima Glavnoga grada stopa siromaštva iznosi 18 odsto (2018, SILC)“, navodi se u izvještaju.

Oni su poručili i da će nastaviti da, svesrdno, podržavaju svaki napor institucija sistema koji će za cilj imati prevazilaženje ovog, za Crnu Goru, jako velikog problema.

“Siromaštvo djece predstavlja tzv. razvojnu zamku za svaku zemlju i duboku nepravdu za svako dijete. Smanjenje siromaštva djece treba da bude ključni prioritet Crne Gore. UNICEF će nastaviti da podržava sve napore u prevazilaženju ovog bitnog nacionalnog izazova“, saopštio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Huan Santander.

Uticaj pandemije na mentalno zdravlje djece

Osim na povećanje i produbljivanje siromaštva, pandemija virusa COVID-19 dodatno se odrazila i na mentalno zdravlje djece. To jasno pokazuje rezultat istraživanja i, na osnovu njega sačinjen, izvještaj Ombudsmana koji se bavio uticajem mjera za sprječavanje širenja koronavirusa na mentalno zdravlje crnogorskih mališana.

Ovaj dokument, pripremljen uz podršku UNICEF-a, potvrdio je i da ,,nadležni organi nijesu uspostavili jasne i precizne metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece”.

Predstavljajući rezultate do kojih su došli, zaštitnik Siniša Bjeković pojasnio je da, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mentalno zdravlje predstavlja potpuno stanje fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja djeteta, te da se ne odnosi samo na nepostojanje stanja ili bolesti. Tom prilikom on je podsjetio da su mjere, povremeno, bile korigovane, kao i da su, jako često, bile nedorečene što je izazivalo veliku konfuziju u primjeni.

,,Sama ta činjenica neminovno je uticala na dodatni rizik po mentalno zdravlje koji se ogleda u neizvjesnosti okruženja i prilagođavanja nečemu što se može definisati kao nedostatak u procjeni pristupa i analizi uzroka rizika koji mjere nameću”, ocijenio je Bjeković.

Njegova zamjenica za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, kao veoma važne zaključke ovog izvještaja – o kojima treba povesti računa – navela je:

• nedovoljnu pravnu uređenost zaštite mentalnog zdravlja djece tokom pandemije kroz nacionalne regulative (zakoni, pravilnici, protokoli o postupanju…);

• nedovoljnu uključenost djece prilikom donošenja ograničavajućih mjera koje se direktno na njih odnose;

• nedovoljnu međusektorsku saradnju u prevenciji i podršci djetetu u cilju očuvanja mentalnog zdravlja;

• neprilagođeno medijsko izvještavanje o situaciji izazvanoj pandemijom.

,,Zapaža se i nedovoljan broj programa podrške i usluga djeci i porodici usmjerenih na adekvatan rast i razvoj u skladu sa individualnim mogućnbostima i potrebama. Takođe, i neadekvatna dostupnost postojećih servisa podrške u okviru obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova”, dodala je Mijušković.

Nadovezujući se na njih, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Huan Santander, istakao je i to da Crna Gora nije izolovan slučaj, jer je pandemija, uopšteno, uticala na svako dijete na planeti.

„Daleko više su pogođena djeca koja su i prije pandemije bila u nepovoljnom položaju. To je jedan od ključnih nalaza izvještaja koji danas objavljujemo i koji državne vlasti moraju uzeti u ozbiljno razmatranje”, izjavio je Santander.

On je apelovao da Crna Gora treba da uključi sve zainteresovane strane, naročito djecu, u proces donošenja odluka koje utiču na njihove živote.

,,Ovo je jedan od temeljnih principa Konvencije Ujedninjenih nacija o pravima djeteta, po kojem svako dijete ima pravo da učestvuje u svim stvarima koje utiču na njegov život. Stoga, pozivam nacionalne i lokalne vlasti da se redovno konsultuju sa djecom i mladima o svim politikama koje su relevantne za njihov život”, zaključio je Santander.

Vršnjačko nasilje

Pored svega gore navedenog, vršnjačko nasilje je još jedan u nizu problema koji, dosta često, prolazi ,,ispod radara” u javnom diskursu. Najsvježiji primjer se desio nedavno, u jednoj Osnovnoj školi u Baru, kada je, prema pisanju tamošnjih lokalnih medija, više maloljetnih dječaka nasrnulo na svog druga u školskom dvorištu.

Podsjetimo, da su nasilje nad djecom i rodno-zasnovano nasilje prepoznati u izvještajima EU o napretku Crne Gore u poslednje dvije godine (2019. i 2020) kao pitanja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Ovakav stav EU ukazuje da izgradnja kulture nenasilja bi trebalo da predstavlja prioritet za crnogorsko društvo.

Iz UNICEF-a su još prošle godine upozoravali da problem vršnjačkog nasilje raste sa povećanjem opšteg siromaštva, a djeca nerijetko predstavljaju nijeme svjedoke i žrtve ovih pojava.

Ne treba zaboraviti da su i kultura društvenih mreža i digitalno doba donijelo novu dimenziju vršnjačkog nasilja u smislu da se oflajn i onlajn nasilje često događaju zajedno.