Osnivač Wikileaksa, Džulijan Asanž se u Londonu bori protiv američkog zahtjeva za izručenje zbog optužbi “za najveće neovlašteno objavljivanje tajnih informacija u američkoj istoriji”. Saslušanje osnivača Vikiliksa počelo je sedmog septembra u Londonskom sudu i ovaj proces ujedno predstavlja kulminaciju skoro deceniju duge potjere američkih vlasti za Asanžom zbog objavljivanja dokumenata tokom 2010. i 2011. godine.
Asanžovo saslušanje povodom izručenja je inicijalno trebalo da počne u Februaru, ali je zbog pandemije Korona virusa odgađano, što znači da je Asanž u zatvoru već godinu dana.

Podsjetimo, Asanž se nalazi u londonskom Belmaš zatvoru i čeka da se saslušanje završi, a njegove mnogobrojne pristalice tvrde da su mu ugroženi i psihičko i fizičko zdravlje.
Grinvald: Bizarna optužnica protiv Asanža
Glen Grinvald, poznati američki novinar i urednik online magazina “The Intercept” napisao je na svom Twitter nalogu koliko je bizaran jedan aspekat zahtjeva za ekstradiciju, a koji većina ljudi u Americi jednostavno previđa.

“Često čujete Amerikance da optužuju Asanža za “izdaju” ili “špijunažu”. On nije Amerikanac. Bio je jednom u Americi na par dana i nije počinio nikakav zločin. Na osnovu čega SAD zasniva svoje pravo na izručenje?”
Grinvald pita i “da li je onda u redu ako Kina ili Iran ili Venecuela ili Rusija ili bilo ko od “loših zemalja”, zatraže izručenje, hapšenje a zatim i suđenje američkim novinarima koji pišu o njihovim Vladama na način kojim se kvari njihov imidž u svijetu ili kojim otkrivaju njihove državne tajne?”
Prije nekoliko mjeseci Intercept je u saradnji sa NY Times-om objavio tajne dokumente iranske tajne službe, a koji otkrivaju njihove akcije u Iraku. Tom logikom bi onda i Iran mogao da traži njihovo izručenje.

U junu je Ministarstvo pravde SAD proširilo otpužnicu protiv Asanža u kojoj je navedeno da je bio u zavjeri s pripadnicima hakerske grupe i da je nastojao da regrutuje i druge hakere koji bi njegovom Wikileaks-u dostavljali povjerljive informacije.
Ričard Medhurst, britanski novinar sirijskog porijekla, dodaje i činjenicu da SAD žele da sude Asanžu po američkim zakonima, ali takođe mu uskraćuje te iste zakone, poput Prvog Amandmana – koji je kamen temeljac američkog zakonodavstva i njihove navodne demokratije, iz prostog razloga jer on nije Amerikanac, tako da se ovaj dio ne odnosi na njega.

“Želim da shvatite značaj ovoga. Bez informacija, koje su otkrili Čelzi Mening i Wikileaks, 15 000 smrtnih slučajeva u Iraku bi ostalo nepoznato. Amerika je zataškala te slučajeve kao da su u pitanju zgaženi mravi? Kako to nije glavni fokus ovog suđenja u jednom “civilizovanom društvu”? Normalno, ljudi su bijesni kada policija ubije jednu osobu – ali šta je sa ovih 15000? Čak ni ne znamo njihova imena. Zar i to nisu ljudi?”
Wikileaks je 2010 objavio 400 000 tajnih dokumenata o ratu u Iraku kojim je otkriveno da je 15 000 više civila stradalo od američkih snaga nego što je to prvobitno objavljeno.
“Možemo reći da je više od 150 000 ljudi ubijeno od 2003 godine, od čega su 80% činili civili”, objavljeno je tada na Wikileaksu.
Hanja Marović, saradnik










