Početak juna na londonskoj energetskoj berzi obilježio je nagli porast cijene plina. Bio je to znak da će cijene naftnih derivata u Evropi dostići svoj rekord. Dok na srednji rok, planiraju da nezavisnost od ruskih energenata postignu prelaskom na obnovljive izvore energije, evropske zemlje za sada otkazuju zatvaranje elektrana na ugalj i pojačavaju rad kopova.

Da li će zelena energetska tranzicija morati da sačeka svoju realizaciju u Evropi? Da li se želja za smanjenjem zavisnosti od zemalja poput Rusije odvija kroz očekivani scenario?

Njemačka, Italija, Austrija i Holandija planiraju da vrate u puni pogon elektrane na ugalj kako bi pregurale krizu izazvanu smanjenjem isporuka ruskog gasa.

Energetska kriza koja je počela prošle godine, a značajno intenzivirana od početka rata u Ukrajini, prepoznata je kao nosilac potencijala za ubrzavanje energetske tranzicije, odnosno napuštanja sve skupljih fosilnih i prelazak na obnovljive izvore energije (OIE).

Ipak, ovih dana svjedočimo kontradiktornim procesima: bombastičnim obećanjima o zelenoj budućnosti ali i inerciji korištenja stradicionalnih, fosilniih goriva.  

Kako su mediji zabilježili, najveći evropski kupci ruskog gasa utrkivali su se juče da pronađu alternativne zalihe goriva i razmatrali sagorijevanje uglja kako bi izašli na kraj sa smanjenjem isporuka gasa iz Rusije koje prijeti da pogorša energetsku krizu tokom zime ukoliko skladišta ne budu dopunjavana.

Protok ruskog gasa do Njemačke preko gasovoda Sjeverni tok 1, glavne rute kojom se snabdijeva najveća evropska ekonomija, juče se odvijao na oko 40 odsto kapaciteta, mada je povećan u odnosu na početak prošle nedjelje.

Stoga, da bi osigurala funkcionisanje svog energetskog sistema u slučaju da rezerve gasa isteknu, Njemačka namerava da produži rad termoelektrana na ugalj, javlja Balkan Green Energy News. U pitanju su termoelektrane koje je najveća evropska ekonomija planirala da zatvori ove i naredne godine, u skladu sa planom da do 2030. sasvim prestane da koristi ugalj.

Sankcijama Rusiji, Evropa sebi napravila problem?

Početak juna na londonskoj energetskoj berzi obilježio je nagli porast cijene plina. Bio je to znak da će cijene naftnih derivata u Evropi dostići svoj rekord. Nakon odluke EU o zabrani ruskog gasa, niti jedan drugi scenario se nije mogao očekivati.

Prema predviđanjima analitičara sa početka juna ovaj scenario je trebalo da ima pozitivne posljedice po SAD zbog snažnog izvoza plina poslednjih mjeseci. S druge strane najlošije bi mogle proći Evropa i Azija, gdje se i plasira najveća količina proizvedenog plina.

Evropa se odrekla ruskog gasa uvođenjem sancija Rusiji, ali sada joj je potreban svaki kubik gasa sa drugih tržišta, prije svega iz amerike.

Evropa plaća solidarnost i gas SAD-u

Vašington zarad ,,viših ciljeva” solidarnosti sa Evropom obezbjeđuje gas ali uporedo postoji problem prevoza gasa. Amerika je itekako iskoristila sukob u Ukrajini kako bi plasirala svoj biznis i time zaradila, ali došlo je do dva problema: jedan za Ameriku, možda i minoran; drugi krucijalan za Evropu.

Krucijalni problem za Evropu je u vezi sa usvajanjem plana EU o postupnom smanjenju zavisnostii od ruskog plina i njegovom odbacivanju do 2025. Ovo je dovelo do toga da se povećala potražnja s obzirom kako EU pokušava da svoje ispražnjene skladišne kapacitete popuni do zimske sezone koja je, a krajnje nestabilni – zapravo neprijateljski odnosi s Rusijom ne daju prilike za opuštanje. Time je cijena prirodnog gasa u Europi skočila dovoljno visoko da bude prihvatljiva za američke proizvođače koji su do tada preferirali azijska tržišta gdje su dobijali puno veće cijene tj. ostvarivali veće profite.

Međutim ono sto EU javno nerado govori jeste da u svijetu jednostavno nema dovoljno infrastrukturnih kapaciteta za dopremanje plina sa američkog tržišta. Preciznije, raspoloživa globalna tankerska flota za dopremanje gasa  nije dovoljna za podmirivanje naglo naraslih potreba, što, logički, dovodi do velikog povećanja cijena usluga prevoza.

Ovim je Brisel sam sebi napravi medveđu uslugu i nametnuo problem koji će u budućnosti, a već na jesen, dovesti do skoka cijena energenata i hrane ukoliko se tenzije na relaciji Rusija i EU ne smire.

Implikacije na Crnu Goru

Građani Crne Gore su juče osjetili posledice stajanja, kako politička elita navodi, na ispravnoj strani Evrope” u polarizaciji Ukrajina(EU)-Rusija. Premijer Abazović je u susret novom poskupljenju goriva najavio krizu engergenata i hrane na jesen, pozivajući gradjane ,, da rade na uštedama električne energije, goriva“.

Stanje na ,,ispravnoj strani istorije“ je juče bilo manifestovano dugim redovima na benzinskim pumpama koje je nemalo podsjećalo na čekanja u redove 90-tih godina kada nismo bili na ispravnoj strani istorije.