Piše: Alen Hadžović

Poteškoće na koje nailazimo u primjeni ovog programa jesu te da se donesene odluke o povećanju još uvijek nisu adekvatno instalirale a cijene svih usluga i proizvoda su porasle, kako zbog inflacije na svim svjetskim tržištima tako i ohrabrenjem najavljenim povećanjem zarada.

Ministarstvo finansija je pred kraj 2021. godine donijelo program ,,Evropa sad” koji je zaposlenima u Crnoj Gori omogućio povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura. Ovo je automatski značilo više novca u džepovima radnika, ali istovremeno postoje neke poteškoće u primjeni i realizaciji ove odredbe. Minimalac je skoro udvostručen, a ovu pojavu su pratila srazmjerna povećanja plata u 80 odsto slučajeva zaposlenih u Crnoj Gori, a za neke od njih eksponencijalno (kao u poznatoj šahovskoj legendi) prema visini zarade koja je važila do tog trenutka.  Npr. zaposleni u EPCG sada imaju i do trideset odsto veću zaradu.

,,Evropa sad”

,,Imajući u vidu opredjeljenje Vlade Crne Gore za dalje unapređenje poslovnog ambijenta i stvaranje uslova za povećanje broja zaposlenih, kontinuirano će se pratiti efekti predloženih izmjena poreske politike u ovom dijelu. Budući da je shodno dosadašnjim procjenama, najveći dio sive ekonomije identifikovan upravo kod kategorije poreza i doprinosa na zarade, posebna pažnja biće posvećena jačanju inspekcijskog nadzora i na taj način svođenja na najnižu moguću mjeru obuhvata neformalnog zapošljavanja saopštili su u dokumentu ,,Evropa sad”.

Nakon godinu i po dana Vlade u tekućem mandatu pojavljuje se strategija nazvana gorepomenutim imenom u kome učešće uzimaju brojni. ,,Osim predstavnika ministarstava, učešće u radu Radne grupe uzeli su i predstavnici Unije poslodavaca Crne Gore, Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Saveza sindikata Crne Gore, Sekretarijata savjeta za konkurentnost, Montenegro biznis alijanse i Privredne komore Crne Gore” navodi se u analizi programa.

Objektivno više novca u džepu

Mnogi u privatnom sektoru sada primaju svoju realnu platu preko računa umjesto ,,na ruke”, što je bio slučaj do sada, te će im i penzija biti realnija. Prava radnika će ovim biti donekle zaštićena institucionalno tako što tražioci posla konačno neće prihvatati da budu prijavljeni na minimalac uz isplatu na ruke. Veliki broj zaposlenih u privatnom sektoru su bili registrovani na minimalcu bez obzira na to koliki je stvarni iznos zarade bio. Radnici na sjeveru Crne Gore su, po pravilu, primali platu 300 eura mjesečno i to na ruke. Ovime im se uz povećanje garantuju i doprinosi koje u većini slučajeva do sada nisu imali.

Radnicima na jugu naše zemlje su plate za nijansu bile više te se ovim i njima povećava ispravnost u poslovanju i poštovanje zakonom propisanih prava. Ono što je glavna namjera programa jeste zaštita prava radnika ali i poslodavaca kojima se pružaju značajnije olakšice u poslovanju pod uslovom da se barem osnovna radnička prava poštuju.

Prvi put se u Crnoj Gori pokušava nešto drugačije uraditi, drugačije rasporediti poresko opterećenje umjesto dosadašnjeg linearnog povećavanja prihoda kroz povećanje PDV-a i napraviti plan za održivi povratak ekonomije. Uprkos dobrim namjerama, ne možemo da se ne zapitamo oko nekih aspekata programa čiji se problemi uočavaju već na samom početku.

Dvostruke poteškoće

Poteškoće na koje nailazimo u primjeni ovog programa jesu te da se donesene odluke o povećanju još uvijek nisu adekvatno instalirale a cijene svih usluga i proizvoda su porasle, kako zbog inflacije na svim svjetskim tržištima tako i ohrabrenjem najavljenim povećanjem zarada. Pomenute olakšice su ispraćene novim poskupljenjima, tako da se standard nije povećao srazmjerno ovim odredbama.

Druga poteškoća je u samoj provjeri postupka realizacije ovog programa. Svjesni smo da se na ovom putu mora naići na potencijalna nepoštovanja predviđenih procedura čije uozbiljenje uočavamo na primjeru toga da poslodavci u velikom broju ne osiguravaju svoje radnike, zatim traže od radnika, ukoliko su ih registrovali, da im vrate dio novca od tog minimalca. Neki poslodavci prijavljuju svoje radnike na razne varijante ugovora među kojima su poznate ,,Ugovori o nalogu” i ,,Ugovori o djelu” koji su obično namijenjeni ljudima koji obavljaju kratkotrajnu vrstu posla. Neki od njih godinama rade na taj način, bez uplate doprinosa, ispod minimalca.

Poslodavci u pojedinim slučajevima takođe registruju radnike na kraće radno vrijeme iako su tu tokom čitavog radnog dana. Sa povećanjem zarada, i još važnije – smanjivanjem obaveza za doprinose (nekad je minimalac od 250 koštao 160 eura doprinosa a sada minimalac od 450 košta dodatnih 117) što je na kraju i učinjeno, smatralo se da će se ublažiti ova dramatičnost. Međutim ovime su na vidjelo izašle dosadašnje malverzacije i pojavile su se nove.

Inspekcije navodno sprovode kontrolu ovog postupka primjene pod pretpostavkom da poslodavci moraju prijaviti svoje radnike, dati im adekvatnu zaradu, osigurati ih i ispoštovati sve uslove na radu.

Pojačana kontrola inspekcijskih službi

Polazeći od veoma niskog poreskog opterećenja rada koje se omogućava ovom reformom, naredni korak bi bio da neuplaćivanje poreza i doprinosa na zarade bude tretirano kao krivično djelo kroz izmjene i dopune postojeće zakonske regulative” garantuju u programu.

Podatak da je od početka godine primljeno ukupno 219 podnesaka koji se odnose na program Evropa sad , od čega 175 anonimnih govori kako stvari u praksi ne idu baš predviđenim tokom, ali i da se svijest o važnosti prava radnika postepeno podiže.

,,Tu spadaju kako prijave, tako i razna pitanja za pojašnjenje određenih zakonskih normi u vezi sa samim programom. Prijavljuju se ugostiteljski objekti, veliki trgovinski lanci, sekjuriti firme, preduzetnici, kao i javni sektor. Najčešće se prijave odnose na neobračunatu zaradu po programu Evropa sad, odnosno zarada je manja nego što program predviđa, uračunavanje prekovremenih u minimalnu zaradu i odbijanje bolovanja za koronu od zarade”, rekli su iz UIP-a.

Ne treba smetnuti sa uma da poslodavci, bilo direktno, bilo preko svojih računovođa ili advokata, i dalje registruju plate (kao i sve ostale poreske obaveze) putem Taxis portala. Ovaj digitalni servis je bio nefunkcionalan i kad se pojavio, a pogotovo je to sada, kada puni preko deset godina. Taxis portal radi isključivo u Internet Exploreru 10, najnesigurnijem internet browseru, koristi zastarjele tehnologije, izrazito je nepouzdan i spor. Samim tim, poslodavci su se našli u problemu da ispune zakonske rokove registracije IOPPD prijava jer je sajt konstantno preopterećen, dešava se da ne radi danima, a sam interfejs uopšte nije prilagođen korisniku.

Napominjemo da funkcionisanje budžeta po programu ,,Evropa Sad” i te kako zavisi od redovne isplate zarada, pripadajućih poreza i doprinosa i njihovo uparivanje kroz elektronske prijave kako ne bi ponovo došli u situacije u kom raznorazne Vektre i slična preduzeća duguje državi i zaposlenima decenije doprinosa.

3000 pripravnika bez povećanja plate

Osim podataka koji idu u prilog neravnomjernoj raspodjeli i neodrživom povećanju plate svima, a ne samo onima koji imaju najnižu i nisku zaradu, još jedan veliki propust nalazimo u ovom programu. Pripravnici u Crnoj Gori, evidentno, u ovom trenutku imaju skoro 200 eura nižu platu od minimalne znajući član 5 Ugovora o stručnom osposobljavanju koji kaže da ,,korisnik ostvaruje pravo na mjesečnu novčanu naknadu za stručno osposobljavanje u neto iznosu od 50% prosječne neto zarade u Crnoj Gori u 2021. godini prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore“, a to u ovom trenutku iznosi oko 260 eura. Ovaj član se, imajući u vidu sve navedene okolnosti, mora problematizovati.

Crnogorski minimalizam

Izvjesna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, praćena uvijek burnom situacijom na političkoj sceni uz posljedice uzrokovane pandemijom stvorile su u našem društvu ambijent letargičnosti kod građana čiji entuzijastički izlaz nalazimo obično u izjavama političkih lidera i podjednako glasnim reagovanjima ovdašnjeg građanstva na iste te izjave, čime se upotpunjuje slika koja ne stvara ugodan osjećaj kod posmatrača.

Uloga i pozicija nadležnih koji su donijeli ovu odluku u okviru Vlade i Ministarstva obavezuje ih da moraju stajati svim građanima na raspolaganju u vezi sa eventualnim nejasnoćama i poteškoćama u primjeni istog. Svjesni činjenice da se ovakve odluke mogu koristiti u političko-propagandne svrhe imajući u vidu da se odlazeći ministar i garnitura oko njega očigledno spremaju za učešće na narednim izborima otežava nam mogućnost da prihvatimo činjenicu da je ova odluka stvarno dobra ukoliko iza nje ne stoji politička i pojedinačna odgovornost.

Ono oko čega su glasači prvi put poslije pitanja crkve, nacije i jezika bili toliko zainteresovani jeste da se ,,Evropa sad” zagarantovano sačuva bez obzira na političku opciju koja ima većinu. Ovo obećava da u crnogorskom društvu postoji šansa za dijalog. Ono oko čega su se usaglasili skoro svi u zemlji barem na nekoliko dana postalo je najmanji zajednički sadržalac svih nacionalno i ideološki suprotnih strana.

Polazeći od pretpostavke da se pojedinačan interes mora podrediti opštem ukoliko želimo istinski napredak treba da važi i za aktuelne političke i druge aktere čija je namjera preuzimanje ili osvajanje vlasti.

Autor je magistrant na katedri za Filozofiju, Univerziteta Crne Gore