Možemo biti bogati, ako oplemenimo, nadogradimo znanjem i sačuvamo naš najveći resurs, tako što će naša priroda što prije imati ruke u parlamentu.

U prvoj epizodi druge sezone podkasta ‘’DisKrimiNacija’’ gost je bio predsjednik Pokreta Evropa sad!, Milojko Spajić. Ekipa CEGAS-a je sa Spajićem razgovarala o pristupanju Evropskoj Uniji, stranim ulaganjima, kripto industriji i drugim aktuelnim temama.

Između ostalog, Spajić je u podkastu izjavio da iz perspektive Evropske unije Crna Gora ne može mnogo da ponudi.

,,Mi smo jedna siromašna zemlja na periferiji Evrope, mala zemlja. Oni će iz neke kurtoazije da nam kažu: “A vi imate lijepu prirodu, imate ovo, imate ono”. Ustvari ne misle to. Svi imaju svoje lijepe zemlje i tako dalje. Njih mi ne interesujemo. Vidite kad god dođu na Zapadni Balkan ti političari sa zapada oni obilaze više zemalja i Crna Gora je uvijek na kraju“, izjavio je Spajić.

Biolog i ekolog iz pokreta Preokret, Vuk Iković, komentarišući za Kombinat Spajićevu izjavu, izrazio je saglasnost da je Crna Gora siromašna, ali samo zato što, kako on smatra, nijesmo umjeli da spojimo ljudske i prirodne resurse.

,,Umjesto da se nadograđuju, oni se lošim upravljanjem sukobljavaju. Što prije moramo izabrati put koji nas vodi državi u kojoj ćemo živjeti od svog rada i svog znanja’’, upozorava Iković.

On dodaje da možemo biti bogati, ako oplemenimo, nadogradimo znanjem i sačuvamo naš najveći resurs, tako što će naša priroda što prije imati ruke u parlamentu.

Investicije moraju biti u skladu sa održivim razvojem

Spajić je u CEGAS-ovom podkastu takođe rekao da ima pretjerani fokus na velike ideje, kao i da živi te ideje. Imao je viziju o programu Evropa sad 1, i kaže da će svaka druga vizija koju ima na isti način da se ostvari.

,,Ja vidim grad koji se formira na Velikoj plaži, vidim Central business district Ćemovsko polje, vidim Evropu sad 2…’’, precizirao je Spajić neke od svojih vizija.

S pomenutim u vezi, Iković vjeruje da niko nije protivnik investicija, ali kad su u skladu sa proposima i potrebama.

Ističe da je za uspjeh potrebna originalnost, koja u kombinaciji sa našim prirodnim potencijalom stvara mogućnost da budemo planetarni primjer održive zajednice.

,,Crna Gora to može biti, u konačnom to je i bila ideja ekološke države. Za to je potrebna vizija i isplaniran svaki detalj, od lokacije do infrastrukture. Za business distrcite i skyscraper postoje mnogo prikladnije lokacije’’, smatra Iković.

On napominje da postoje lokacije čiji je ekosistem trajno oštećen, koje su pri tome opremljene infrastrukturom, a koje su dio propalih preduzeća.

,,Tako bi taj prostor ponovo imao privredu, a ne bi se uništavao ni jedan metar prirode. Za ovo je potrebana politička volja i kreativnost. Bojim se da nadiruća kao ni predhodna vlast nema ni jedno ni drugo u potrebnoj mjeri“,ocjenjuje Iković.

Podsjetimo, Ćemovsko polje je rijetka preostala pseudo-stepa istočnog Mediterana, jedina u Crnoj Gori dok je Velika plaža jedan od poslednjih takvih ekosistema Sredozemlja i ima status spomenika prirode.. Najveći faunistički značaj imaju močvare i bare u zaleđu Velike Plaže, koje se nalaze u udubljenjima između dina. Iako nisu velike, imaju veoma složenu faunu koja po sastavu u potpunosti odgovara bogatim močvarnim zajednicama Bojane, Šaskog i Skadarskog jezera.

Emerald područja ili business district-i?

,,Nijesmo mi toliko bogati da se odričemo tek tako jedne Velike Plaže ili Ćemovskog polja“, kazao je Iković komentarišući primjenu značajnih ekosistemskih lokacija za razvoj biznisa.

Iković postavlja pitanje – Ako sve urbanizujemo onda će to biti finansijski opravdano, ali hoće li biti i zdravstveno isplativo?

On zaključuje da bi nešto bilo korisno i isplativo ono ne mora da nam donosi direktne prihode, ali može da pokrene čitavi niz drugih sadržaja koji pune gradsku kasu.

,,Kada se urede i ispromovišu, tada će Ćemovsko polje i Mareza biti jednistvena izletišta Glavnog grada i to će biti dopunska ponuda zbog koje će većina tursta ostaviti dan više u Podgorici. Istraživanja pokazuju da su turisti spremni plaćati posjetu ovakvim izletištima preko 50 eura po danu, a to za Podgoricu nije malo, jer bi njena privreda tako mogla prihodovati i preko 3 miliona eura godišnje’’, tvrdi Iković.

Ćemovsko polje i Velika Plaža imaju već svoju namjenu, koja je definisana njihovim prirodnim bogastvom i zato imaju status prirodnih dobara, koja su, podsjeća Iković, čak predložena da budu Emerald područja, a to znači da su jako rijetka i vrijedna.

Za one koji ne znaju, Emerald je najveća svjestka mreža zaštićenih područja.

,,Emerald je brend i ne treba dozvoliti neznanju da izgubimo ono što već imamo. Uzmimo pri tome i ranjivost ovih područja. Prema naučnim podacima Velika Plaža će biti pod morem tokom narednih 50 godina’’, izričit je Iković.

,,Razvojni put“ po viziji političara

Iković podsjeća na primjer Budve kao posledicu toga kakvu su viziju imali naši političari.

,,Današnja Budva je možda i najporazniji primjer lošeg planiranja. Htjeli smo razvojnim putem po ugledu na Njemačku ali zanemarujemo da se takav sistem gradio preko 200 godina. Pri tome njihova ekonomija je pratila devastaciju prirode zbog čega danas troše veliki novac da povrate izgubljenu ravnotežu’’.

Iković ističe da ostvarivanje profita bez obzira na društvenu i ekološku štetu nije u interesu Crne Gore. Svaka država koja je išla tim putem je nestajala, upozorava on, a ekonomska kriza se često pretvarala u društveni i nacionalni sukob.

‘’Ekonomiju, društvo, kulturu i ekologiju možemo poistovjetit sa četiri konja koji vuku kočiju. Ako bilo koji od 4 konja nije u ravnoteži tj. ne sarađuje sa ostala tri konja, kočija će prije ili kasnije sletjeti sa puta’’, ocjenjuje Iković.

Ekosistem korporacija ili prirodni ekosistem?

Na kraju, Iković se osvrnuo i na Spajićeve ideje o svijetu svijet blockchain-a i sintetičke biologije i o saradnji sa  tvorac Ethereum blockchain-a, Vitalikom Buterinom.

Spajić, kako ocjenjuje Iković, poput njegovih predhodnika obećava suštinski korporativni biznis.

,,I dalje nam se predstavljaju strane korporacije kao san snova – oni će doći i raditi, a mi ćemo uživati u benefitima jer smo im ustupili prostor i infrastrukturu’’, komentariše Iković.

On poručuje da moramo biti realni. Smatra da su strane investicije poželjne, ali tvrdi da se nijedna država nije razvila od stranih ulaganja.

,,Nama treba sigurno i perspektivno porodično i mikro preduzetništvo. To bi bio korak koji bi preokrenuo našu zajednicu”, zaključio je.