Piše: Marija Pešić

Često se u društvu čuje upozorenje da se droga sipa u piće. Isto tako roditelji upozoravaju mlade na ovu opasnost kada počnu sa izlascima. U Crnoj Gori je “sipanje droge u piće” prihvaćen kao kolokvijalni izraz i najgora roditeljska noćna mora, iako je to zapravo svakodnevna realnost.  

Pomenuta droga u narodu je poznata kao klubska ili “droga za silovanje”. Riječ je o bilo kojem narkotiku koji se može upotrijebiti kod seksualnog iskorišćavanja žrtve. Obično se radi o supstancama sa sedativnim, hipnotičkim i amnestičkim dejstvom, a dodaju se u hranu ili piće bez znanja žrtve.

Vrlo je širok  dijapazon sredstava koja mogu imati ovaj efekat – sedativi iz grupe benzodijazepina, drugi hipnotici, te kombinacija alkohola sa sedativnim učinkom. Tu spadaju GHB, ketamin i flunitrazepam, poznatiji kao rohipnol li rufi. On djeluje tako da onemogući žrtvu da se brani od nasilnika, a može da izazove i privremeni gubitak pamćenja, pa se žrtva ne sjeća ničega što se događalo u periodu koji je uslijedio nakon konzumacije.

Osobi koja je pod dejstvom ovih droga sva dešavanja djeluju kao noćna mora, a nakon povratka svijesti jak je osjećaj krivice i nemoći.

Nema miris ni ukus, bezbojan je kada se sipa u piće. Djeluje veoma brzo, 15-20 minuta nakon konzumacije, a dejstvo najčešće traje četiri do šest sati, s tim da su poznati i slučajevi kada je trajalo dvanaest sati, piše na sajtu JZU Kakaricka gora.

Ova pojava naziva se spajking. Ona ne uključuje samo sipanje droga u piće već i povećavanje količine alkohola bez znanja žrtve  radi seksualnog nasilja.

Nikolina Pavićević, novinarka i adminka instagram profila Kritički koji se bavi rodnim problemima, spajking vidi kao još jedan vid muškog nasilja na ženama. To  potvruđuje da žene nisu sigurne ni u javnom prostoru, pa tako ni na mjestima namijenjenim  zabavi, smatra sagovornica Kombinata.

“Ostaviti piće na minut, dobiti piće, ne vidjeti lično kako konobar pravi piće itd, je već dovoljno da nasilnik ugrabi priliku”, objašnjava Pavićević.

Kao individualne mehanizme zaštite   predlaže da zatražimo od drugarice da pričuva piće ako idemo do wc-a, ali I korišćenje proizvoda koji  prekrivaju  piće.

“Koliko sam upoznata, nema konkretnog zakona za spajking, a edukacija je svakako nešto na čemu treba raditi stalno”, kaže Pavićević.

Ona ističe važnost prevencije i postavlja pitanje zašto neko uopšte misli da je u redu drogirati ženu i seksualno je uznemiravati i/ili opljačkati?

“Ako statistika kaže da su se u 2021. udvostručile prijave spajkinja, a znamo da je bilo još više slučajeva koji su neprijavljeni, zašto toliko ljudi osjećaju slobodu da nekog ugroze na tako gnusan način?”, pita se Pavićević i dodaje da je to dobro polazište za plan prevencije. Smatra da  je to dugoročni proces koji bi obuhvatao porodicu, školstvo, medije, i društvo.

“Tolerantno društvo koje ne živi po strogim rodnim stereotipma i ne živi po patrijarhatu po izgovoru da je tako ,,prirodno”, neće ići okolo misleći da je u redu sipati drogu u piće ženama, ili bilo kome drugom, kako bi vršio seksualno nasilje nad njima, ponižavao i iskorišćavao, a da je mogućnost pristanka potpuno odbačena”, smatra Nikolina.

Ovaj vid nasilja ne dešava se samo ženama i djevojkama već i momcima i muškarcima. Ipak, činjenica je da su žene češće žrtve spajkinga od muškaraca. Ovarijum, instagram stranica koja se bavi problemima rodne neravnopravnosti je pokrenula debate na ovu temu nakon čega im je pristiglo mnoštvo ispovijesti djevojaka širom Balkana.

“I mojoj drugarici se to desilo… Našli smo je napolju onesvešćenu sa otkopčanim pantalonama. Niko nije bio oko nje i ona se ne seća šta se desilo”, jedna je od anonimnih ispovijesti sa stranice.

Neki od mehanizama kojima se djevojke koriste da izbjegnu ovu vrstu nasija jeste upotreba celofana koji se stavlja preko čaša, kao i  posebnih trakica za kosu koje se mogu transformisati u prekrivač za čašu. Takođe kada izlaze, djevojke i žene mogu  tražiti da se piće otvori pred njima ili naručiti pića u zatvorenim ambalažama koja ne zahtijevaju prethodnu pripremu u šanku.

Psihološkinja Jovana Strugar za Kombinat kaže da je svaki oblik nasilja faktor rizika za mentalno zdravlje. Ona objašnjava da su droge za silovanje zapravo oružje koje ima za cilj totalnu kontrolu i moć. Žrtva je nemoćna i onesposobljena da pruži bilo kakvu vrstu otpora.

“Psihološka trauma ne ostavlja ožiljke i modrice, i na dodir ne boli, ali iskustva iz psihoterapijske prakse u radu sa žrtvama jasno svjedoče o tome da „svaka misao boli“. Posljedično se mogu javiti razni psihološki problem”, kaže Strugar.

Dodaje da je važno pomenuti da nema ispravnog ili pogrešnog načina reagovanja na traumatsko iskustvo, te da svaka osoba reaguje na sebi svojstven način, i kako god da se osjeća ili reaguje ima pravo na to iskustvo i pravo na bezuslovnu podršku i pomoć.

Ova vrsta nasilja može takođe uticati na partnerske odnose u budućnosti. Na tu temu, Strugar kaže da u zdravom partnerskom odnosu ne postoji nasilje, on podrazumijeva nezavisnost, funkcionalnu komunikaciju, povjerenje, dogovor i ravnopravnost. 

“Priče žena koje u svom iskustvu imaju traumu nasilja obojene su: tugom, samoprezirom, preplavljujućim stidom, manjkom samopouzdanja i osjećajem inferiornosti. Preduslov za bilo kakav funkcionalan budući odnos je promjena fokusa, a to podrazumijeva sagledavanje sopstvenih potreba, stabilizaciju slike o sebi, učenje kroz mrežu podrške, osnaživanje i samoosnaživanje”, ocjenjuje sagovornica Kombinata.

Ona smatra da društvo mora da pošalje poruku da je nasilje kažnjivo i da ne postoji prostor za bilo kakvu relativizaciju.

“Ono što specifično manjka crnogorskom društvu su modeli prevencije u zajednici. Takve borbe vode se u školskim klupama, u porodicama,informisanjem, edukacijom i podrškom”, ocjenjuje Strugar.

Šta raditi u slučajevima spajkinga?

U saradnji sa ljekarima opšte prakse, psiholozima i aktivistkinjama za ženska prava Kombinat vam donosi nekoliko korisnih savjeta u slučaju spajkinga.

Ukoliko primijetite da je nekoj osobi loše te da ispoljava simptome spajkinga, ne ostavljajte je samu već joj pomozite tako što ćete je izvesti na vazduh i rashladiti je. Ukoliko ta osoba izgubi svijest, postavite je u koma položaj (ležeći bočni položaj sa jednom šakom ispod glave za potporu i nogu sa iste strane saviti u koljenu) i pozovite hitnu pomoć. U zdravstvenoj ustanovi zatražite da se uradi toksikološki nalaz kako biste utvrdili da li u krvi ima ovih supstanci što će vam pomoći u daljem oporavku i procesuiranju nasilnika.

Ako vi sumnjate da ste žrtva spajkinga, obavijestite društvo o tome i uputite ih na ove mehanizme pomoći.

Važno je da na mjestima gdje je gužva i buka ne ostavljate piće bez  nadzora i insitirajte da se ono  otvori pred vama.