Sinoć su u Kulturno-informativnom centru (KIC) Budo Tomović u Podgorici, u organizaciji Centra za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd, a na poziv Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, predstavljene zbirke kratkih priča o pomirenju Biber 03 i Biber 04. 

Predstavljanje zbirki je realizovano u okviru kampanje pod nazivom „12 dana mira“ koju sprovode diplomatsko–konzularna predstavništva i misije Bosne i Hercegovine, obilježavajući Međunarodni dan mira (21. septembar) i Svjetski dan nenasilja (2. oktobar).

O Biber zbirkama i pričama su razgovarali: Lejla Kalamujić, spisateljica iz Sarajeva i članica žirija na konkursu Biber 03, Milica Rašić, spisateljica iz Niša, čija je priča ,,Miris“ objavljena u Biber 04 zbirci; Afrim Demiri, pisac iz Uroševca, čija je priča ,,Hladno svetlo“ objavljena u Biber 03 zbirci; Nikola Nikolić, pisac iz Podgorice, čija se priča ,,Antifada“, nalazi u Biber 04 zbirci i Ivana Franović, članica tima Biber i Centra za nenasilnu akciju iz Beograda. Razgovor je moderirao  Nedžad Novalić, član Centra za neasilniu akciju iz Sarajeva.

Prisutnima se obratila savjetnica u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Muamera Hambo, i zahvalila timu Bibera i Centra za neasilniu akciju što su se odazvali pozivu, a time po drugi put učinili Podgoricu domaćinom.

Autori su se osvrnuli na širok dijapazon tema koje se tiču ličnog i društvenog života, istorije, para-istorije, stvaranja i umjetnosti na Balkanu, te uticaja književnosti na sagledavanje prošlosti i anticipiranje budućih perspektiva i izazova.

S tim u vezi, Lejla Kalamujić, spisateljica iz Sarajeva, članica žirija na trećem Biber konkursu izjavila je: da je “Biber” privukao veliku pažnju u književnim krugovima.

,,Biber ima ulogu, jer okuplja snagu onih koji pišu o ratu, da se on nikada više ne dogodi”, rekla je ona pred podgoričkom publikom.

Prisjetivši se pjesme Vita Nikolića, ,,Noć sa Dubrovnikom“, Nikola Nikolić, pisac iz Podgorice je podsjetio prisutne na dan, 1.10.1991. kada se dogodio napad na Dubrovnik. Nikolić je ukazao na to da istorija ne može običnim ljudima da dočara ni dio onoga što obični ljudi propate u ratu, ali književnost to može.

,,Tu književnost može pomoći, iako se ne bavi brojevima i podacima. U istoriji su žrtve anonimne, nemaju svoj glas, ali književnost im daje glas”, rekao je Nikolić.

Govoreći o značaju književnosti danas, on je locirao i imperative koji stoje pred književnim stvaraocima i sa kojima se književnici moraju pozabaviti.

,,Kada je riječ o samom književnom djelu, vrlo sam skeptičan da ono može imati uticaj na šire narodne mase, odnosno na kritičnu masu koja može nešto promijeniti. Na ličnom planu, naravno da može itekako uticati“, kazao je Nikolić, izrazivši nadu da će moć utcaja književnosti na pojedinca, pronaći i one pojedince koji sau na pravom mjestu i u pravo vrijeme.

,,Ne znam da li je teže govoriti o ratu iz perspektive onoga koji je bio žrtva, ili perspektive onoga koji je bio počinilac”, zapitala je Milica Rašić iz Niša, čija je priča objavljena u zbirci Biber 04.

Demiri: Za jednu olovku više

„Pisac je ispovednik grehova, on piše o grijesima drugih, koje nije sam počinio, ali za njih traži oprost, objasnio je ulogu pisaca u procesima pomirenja Afrim Demiri, autor iz Uroševca i dodao da se boji da bi mladi sjutra ponovo mogli da postanu borci.

Demiri se, kao predstavnik starije generacije i ljudi koji su na svojoj koži iskusili rat, upisao sa dvije priče u Biberovim zbirkama. ,,Kuče i prase“ je prva objavljena priča u Biberu i govori o fenomenu da se neke ratne politike mogu tek ostvariti u miru, ali i o neminovnosti stradanja svih pripadnika datim etničkim stranama u sukobu. Konkretno, u ovoj priči, na početku rata strada pas, kao pripadnik albanske etničke zajednice. Na kraju rata, već u miru, stradaće i prase iz drugih razloga. Ratni rezime: Pas ubijen, nije uspio da preživi rat; dok prase nije uspjelo da preživi mir.

Druga priča, ,,Hladno svjetlo“, sumirala je zebnju koju nosi rat, a koju je i Demiri sam proživio.

Demiri se osvrnuo na književnost kao mjesto gdje možemo ostati izvan politike, ali i protiv politika koje donose ono loše i rat.

,,Uloga književnosti je da prevaziđe ambis koji stvara životni apsurd“, kazao je Demiri.

On se osvrnuo i na povezanost, kako građana, tako i književnih stvaralava u regionu.

,,Starije generacije koje su rasle u doba socijalističke Jugoslavije, više prate šta se dešava u okolnim republikama, međutim, mlađe generacije nemaju jezičku kompetenciju, pa slabije prate šta se dešava u regionu“, kazao je Demiri, navodeći da su festivali danas jedino mjesto za komunikaciju među građanima regiona.  

Na kraju izlaganja, on je poželio samo više zajedničkog jezika i pameti za sve one koje može determinisati ratna prošlost.

,,U albanskoj tradiciji se govori ,,muška glava – jedna puška više”, a volio bih da bude – jedna pamet više, jedna ljubav više, jedna olovka više”, zaključio je Demiri.  

Biber za pomirenu budućnost

Ivana Franović ispred Centra za nenasilnu akciju i Biber tima istakla da pišući angažovanu književnost, koja promoviše ljudska prava, pomirenje, ljubav… autori i autorke kroz svoje stvaralaštvo daju nevjerovatnu podršku onima koji rade na temama pomirenja.

,,Dajete nam neverovatnu podršku, osećamo se da nismo sami. Nacionalistički diskurs rabi književnost, pa to možemo i mi. Nastavljamo dalje, u decembru ćemo otvoriti 5. konkurs“, kazala je Franović.

Biber je konkurs za kratku, angažovanu priču na albanskom, makedonskom, bosanskom, hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku. Tema konkursa je pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, a dolaze u obzir i priče koje mogu da doprinesu boljem razumijevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, saosjećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u „neprijateljskim“ cipelama, priče koje pomjeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvjesniju, bezbjedniju i slobodniju budućnost za sve. Konkurs organizuje Biber tim Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

Zbirke Biber 03 i Biber 04 se u PDF i Kindle izdanju mogu se naći na web stranici Biber.