Na današnji dan 1991. godine Crna Gora je proglašena za ekološku državu. Dvadeset i devet godina kasnije u Crnoj Gori i dalje postoje ekološki problemi, svjedoci smo da su u mnogim situacijama građani moraju sami da „prepravljaju“ odluke države, opštine, ministarstva ili neke druge državne insitucije.

Koliko se Crna Gora drži svojih ekoloških načela razgovarali smo sa trojicom istaknutih pojedinaca na polju ekologije i ciivilnog aktivizma, koji su svoju dobru volju, iskrenost i viziju boljeg društva demonstrirali kroz organizaciju mnogih protesta, tribina, peticija i brojnih drugih terenskih akcija – Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon, Aleksandar Milatović, predsjednik Građanske Inicijative „Sačuvajmo Sinjajevinu“ i Milorad Mitrović, predsjednik NVO Breznica.

Na pitanje da li i u kojoj mjeri Crna Gora, sa svojim institucijama poštuje Ustavom zagarantovani ekološki status, naši sagovornici nemaju baš ružičaste odgovore.

,,Odlazeća vlast je uradila sve što je mogla da oskrnavi, degradira, zašto ne reći i isprda se sa ustavnom odrednicom ekološke države“, izjavio je Aleksandar Perović, izvršni direktor Ozona.

Perović se osvrnuo i na dugoročne negativne posledice koje su uzrokovali razni lobiji i ekonomska oligarhija.

,,Privatni interesi krovnih donosilaca odluka i sa njima povezanih građevinskih, energetskih i šumarskih lobija, krivolovaca sa zaštitom sistema sem ekoloških, uzrokovali su i ogromne ekonomske štete društvu, kontinuirano ignorišući Ustav.“

Osvrćući se na stavku u Ustavu Crne Gore kojom se naša zemlja definiše kao ekološka država, Aleksandar Milatović konstatuje da je to ,,jedna od deklarativnih fraza, koja ne treba samo da se govori i ispisuje u raznim strategijama, već da se živi“.

Ipak, u Crnoj Gori imali smo sasvim drugačiju situaciju u kojoj je ekologija zloupotrebljavana za dobijanje političkih poena.  

,,U godinama za nama vlasti su pokušavale da dokažu svoju ekološku osviješćenost sadnjom par stabala, a u stvari to je bacanje prašine u oči građanima. Dok se u gradu posade dva stabla, na sjeveru Crne Gore nelegalno se posijeku kubici drveta. Biti ekološka država nije priča, već rad“, poručio je Milatović.

Milorad Mitrović iz NVO Breznica vidi kontinuirano gaženje Ustava Crne Gore, ne samo po pitanju ekoloških principa, nego i po pitanju odnosa vlasti prema sjeveru Crne Gore i konkretno Pljevljima.

,,Primjer uništenja cijelog Pljevaljskog kraja i raubovanje prirodnih resursa na krajnje neodrživ način, zagađenje koje odnosi ljudske živote, kolonijalan odnos svih dosadašnjih vlasti prema ovom području pokazuju da je na slučaju Pljevalja pogažen Ustav kao najveći akt jedne države i svi Zakoni koji su u konkretnom slučaju samo fingiranje i izrugivanje pravdi, pravičnosti i jednakosti.“

Perspektive ideje ekološke države

Predstavnik inicijative ,,Sačuvajmo Sinjajevinu“, Aleksandar Milatović smatra da, na žalost, ideja ekološke države kod nas tapka u mjestu, ili čak nazaduje.

,,Mi smo više bili ekološka država prije 30 godina nego danas. Umjesto da bude obrnuto. Mora se prije svega probuditi svijest građana o ekološkoj ideji – da postanu svjesni svog okruženja i privilegovanog statusa.“

Kako kaže, sa trenutnim ponašanjem ekonomskih i političkih elita Crna Gora je daleko od ekološkog statusa.

,,Ne možete biti ekološka država ako gradite MHE na svakom potoku i rijeci, ako od najvećeg pašnjaka Sinjajevine pravite vojni poligon, ako vam reciklažno postrojenje koje imate na Žabljaku radi samo na dan otvaranja, ako krčite šume kao da sjutra ne postoji“, jasan je Milatović.

Aleksandar Perović iz Ozona, smatra da  ,,prvobitna ideja iz vremena projekta ekološke države nije na nivou današnjice, standarda i najboljih praksi, pa je potrebno kroz proces nacionalnog brendiranja Crne Gore kao ekološke države, napraviti održiv strateški razvojni plan, utemeljen na globalnim ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih Nacija“.

Perović anticipira sledeće korake i podsjeća na imperative koje moramo preduzeti u budućnosti.

,,Nova Vlada i novi saziv parlamenta moraju brzo, odlučno i održivo prepoznati najbolji razvojni pravac, a to je nesumnjivo ekološka država, jasan je Perović.

Po riječima Milorada Mitrovića, ideja ekološke državeje ,,do te mjere obesmišljena i ona danas služi samo za pričanje viceva turistima koji posjete Crnu Goru. Sa druge strane sami vidimo koliko smo demokratska i koliko ekološka država“.

Kako stvari vratiti na pravi put

Svjedoci smo da su se neke stvari otele kontroli poput mHe, koncesija, sječe šuma i sl. Po mišljenju Aleksandra Perovića, da mnoge stvari vraliti pod kontrolu i obezbijedili tranziciju ka održvijem i ekološkijem razvoju Crne Gore, moramo se držati Zakona i zakonski propisanih pravila.

,,Bolje organizovanje inspekcijskog nadzora i efikasna, neselektivna primjena zakona preduslov su za sprečavanje daljeg grubog urušavanja sistema. Revizija koncesionih ugovora i utvrđivanje činjeničnog stanja na terenu, takođe su kontrolni mehanizmi koji se moraju iskoristiti u kontekstu eventualno raskida ugovora i sankcionisanja odgovornih.“

Aleksandar Milatović smatra da Sve miniHE treba zabraniti, a one sagrađene ukloniti.

,,Sve koncesije treba preispitati i ko god je radio na štetu životne sredine i javnog interesa treba da odgovara. Kazne treba da budu oštre i neselektivne.“

Milatović smatra da isti aršini treba da važe i za zaštitu šumskih bogatstava.

,,Za sječu šume uvesti pravilo i dosledno ga poštovati za svako posječeno stablo posaditi najmanje tri nova“, kazao je Milatović.

Milorad Mitrović je trenutnu situaciju uporedio sa uslovima u kojima se nalaze mnoge zemlje na rubu trećeg svijeta.  Kako kaže, ,,nezajažljivost i gramzivost u sticanju enormnog bogatstva su doveli do toga da se prirodna dobra, poput rijeka, šuma besomučno eksploatišu po principima najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike, s tim što tu devastaciju u sticanju lične koristi u Crnoj Gori plaćaju i finansiraju građani subvencijom i plaćanjem takozvanih zelenih kilovata“.

Kako kaže, promjena politika po pitanju subvencija i povoljnih kredita je promjena koju moramo donijeti.

,,Rješenje je ukidanje subvencija i povoljnih kredita i odmah će prestati interesovanje za izgradnju mHE“, zaključio je Mitrović.