Sjever treba da se razvija upravo u ovom smjeru u kom najavljuje mandatar. Održivom. Prostor se mora i treba koristiti za dobrobit svih i sa dugoročnom vizijom, a ne za kratkoročne investicije koje iza sebe ostavljaju pustoš. Važno je da se Vlada fokusira na održive ekološke politike, a mandataru poručujem da se drži svojih obećanja i da analiza resursa postane osnova za dugoročno održivi razvoj

Povodom formiranja 44. Vlade Crne Gore, čiji je premijer Milojko Spajić prije nekoliko dana iznio ekspoze u kojem se, između ostalog, najavljuje odgovorna ekološka politika, povratak Crne Gore na kolosjek prve ustavno deklarisane ekološke države, ali i umjereniji demografski razvoj koji treba da oživi sjeverni region Crne Gore i aktivira potencijale sjevera, razgovarali smo sa, Biljanom Radović Fuštić, sociološkinjom i predstavnicom trenutno, najvidljivije i najaktivnije lokalne inicijative –  ,,Zdravi Mojkovac“

Povodom formiranja Spajićeve Vlade, Radović Fuštić sumira rad prethodne postavljajući postignute ,,rezultate“ kao polaznu tačku sa koje će biti potreban veliki napor za skok naprijed.

,,S obzirom na to da se 43. Vlada predstavljala kao zelena i zvanično pripada zelenoj političkoj evropskoj struji (na papiru), dosad je bila ubjedljivo najgora od svih prethodnih po pitanju očuvanja životne sredine, raspolaganja državnom imovinom i prostornog planiranja – koje briše sjever sa mape ove države a sve zarad interesa raznih biznismena i koncesionara“, kazala je Radović Fuštić, dodavši da ,,Izjava sada već bivšeg premijera Abazovića – da treba žrtvovati Mojkovac da bi se zadovoljio koncesionar – je nešto što nikad niko ne smije da pomisli da izgovori“.

S tim u vezi, Radović Fuštić i GI Zdravi Mojkovac očekuju da nova Vlada ispuni obećanja u vezi s očuvanjem životne sredine i kvaliteta života građana, kao i da se suprotstavi beskrupuloznoj rasprodaji državne imovine.

,,Nadamo se da će se nova Vlada držati date riječi. Ono što je ohrabrujuće i što sam prvi put vidjela u ekspozeu jeste da mandatar planira da uradi analizu privrednih, ekonomskih i prirodnih resursa. I to je nešto što je nasušna potreba ove države. Da znamo i vidimo šta imamo i na osnovu toga u kom pravcu da idemo“, kazala je Radović Fuštić.

Stopirati neodgovorne investicije i sačuvati kapital na sjeveru

Kada je sjever u pitanju, pored nužne ekološke intervencije i revitalizacije koja treba da se pozabavi hroničnim problemima kao što su eksploatacije šuma, divlje deponije, ilegalna gradnja i sumnjivi insvestiocioni projekti, te otvaranje rudnika Brskovo, Radović Fuštić ukazuje da je na tom putu izuzetno potrebno očuvanje prirodnog i ljudskog kapitala, poštovanje zakona i suzbijanje ilegalnih aktivnosti.

,,Dugoročni razvoj treba da bude usmjeren ka dobrobiti svih građana, uz održivo korišćenje resursa. Važno je spriječiti neodgovorne investicije i eksploataciju prirodnih resursa.Za početak, dovoljno da se ne arči i da se prirodni kapital sa sjevera ne razvlači, već da na sjeveru i ostane. A zatim da se poštuju propisi i zakoni, kažnjavaju neodgovorni koncesionari i biznismeni.“

Radović Fuštić sugeriše i socijalni aspekt očuvanja kapitala na sjeveru Crne Gore, upozoravajući da investicije, fokusirane na puku dobit, nisu dovoljne ukoliko ne predviđaju podršku zajednici i utiću pozitivno na kvalitet građana.

,,Demografski problemi i depopulacija se ne rješavaju novim projektima koji u srži imaju iseljavanje lljudi sa prostora (iz koncesione zone) već omogućavanjem nesmetanog života i rada”, kazala je ona.

Pritisak na sjever i eksploatacija prirodnih resursa

Radović Fuštić podsjeća da je poslednjih godina pritisak na sjever nevjerovatno veliki u svakom pogledu, a ekonomskog napretka nema.

Ona nabraja da je samo Mojkovac ,,opterećen“ projektima poput ,,dvije mini hidroelektrane na Bjelojevićkoj rijeci a kojima je odlazeća Vlada produžila ugovor, koje su rađene zajedno sa putem za skijalište (izvođač Bemax) i sa ekocidom skrivenim od strane raznih organizacija i institucija“.

Takođe, napominje da u javnosti nema tih informacija i dodaje druge projekte koji propadaju poput skijališta Žarski čije resurse raznose preprodavci sekundarnih sirovina.

Rudnik Brskovo bi bio teret za razvoj sjevera

U pravcu revitalizacije sjevera Crne Gore, Fuštić Radović navodi da bi projekat rudnika Brskovo bio  teret za cijelu regiju, a Mojkovac bi definitivno uništio.

,,Sjever treba da se razvija upravo u ovom smjeru u kom je najavio premijer Spajić. Ekološki održivom. Prostor se mora i treba koristiti za dobrobit svih i sa dugoročnom vizijom, a ne za kratkoročne investicije koje iza sebe ostavljaju pustoš“, konstatovala je Radović Fuštić.

Mnogi ekološki problemi u Mojkovcu

Pored rudnika kao najveće crne tačke u gradu, aktivistkinja GI Zdravi Mojkovac navodi i druge problematične aspekte koji treba da budu regulisani.

,,Kamenolom u Štitarici sa asfaltnom bazom, koji radi bez ikakvih kontrola, već decenijama ne samo da zagađuje žitotnu sredinu i direktno ugrožava mještane koji žive u selu miniranjem i ostalim aktivnostima nego ne pokušava da sanira ni put koji uništava teškom mehanizacijom“, kazala je Radović Fuštić.

Pored kamenoloma, Radović Fuštić izdvaja ogromnu deponiju komunalnog otpada koju je prethodna Vlada počela da sanira i pomenuto skijalište Žarski.

Analizom resursa izbjeći neodržive investicije

U ekspozeu mandatara Spajića, plan razvoja sjevernog regiona Crne Gore,  postavljen je u pravcu planiranja i projektovanja saobraćajne i komunalne infrastrukture, razvoja turizma, industrijske proizvodnje poljoprivrede i stočarstva. Odakle početi, a kojih se grešaka paziti?

Radović Fuštić konstatuje da planiranje saobraćajne, komunalne infrastrukture i razvoj turizma, industrije, poljoprivrede i stočarstva treba da budu zasnovani na analizi resursa.

,,Greške koje treba izbjeći uključuju neodržive investicije i zanemarivanje ekoloških faktora. Dugoročna vizija treba biti osnova za ekološki održiv i prosperitetan razvoj sjevernog regiona. Treba početi upravo od onog što je mandar i najavio: od analize resursa. Tek tada možemo da pravimo dugoročnu i održivu viziju razvoja“,kazala je ona.

Javnim raspravama do integracije građana u procese odlučivanja

Primjer za netransparentnost 43. Vlade i javnih rasprava je upravo priča o projektu rudnika Brskovo na čijem primjeru se pokazao kakav je odnos institucije i prema problemu i prema građanima. Stoga, iz inicijative Zdravi Mojkovac pozdravljaju svaki korak u pravcu transparentnosti i afirmacije javnih rasprava.

,,Transparentne i obavezne javne rasprave su ključne za uključivanje građana u procese odlučivanja. Osim političke volje, važno je edukovati građane o značaju njihovog učešća i informisati ih o odlukama koje se tiču njihove zajednice. Transparentnost omogućava građanima da aktivno doprinesu odlukama koje utiču na njihovu budućnost“, jasna je Radović Fuštić.

Ona napominje da su javne rasprave svakako i zakonska obaveza, mada građani znaju odlično kako su se one sprovodile i na koji način su „obavještavani“ o istima, te kako su sama dokumenta izrađivana i postajala dostupna javnosti.

,,Javne rasprave i Arhuska konvencija kojom planiraju da se vode su veoma važne. Ne samo zbog zakona i planova Vlade, već zbog navikavanja građana da se uključuju u procese donošenja odluka na lokalnom i državnom nivou jer se sve te odluke tiču njih“, stav je GI Zdravi Mojkovac.

S tim u vezi, Radović Fuštić napominej da ne možemo da dozvolimo ignorisanje problema koji se dešava onome do nas.

,,Kao što npr. Nacionalni parkovi ignorišu problem sa planom otvaranja rudnika ili opštine Bijelo Polje i Kolašin. Potrebno je da građani shvate da je Crna Gora mala, teritorijalno mala, i da sve što se dešava onom do nas će neminovno u nekom trenutku uticati i na nas“, zakljućila je Radović Fuštić.