Pišu: Vladimir Jovanović, Aleksandar Novović

Samoinicijativan čin nasumičnih građana da uklešu u kamen lik predsjednika jedne države, ili da istog odbrane u bilo kojoj situaciji – pa makar to bila i šala – a da čin odbrane na sebe preuzme naoružani muškarac, na svom radnom mjestu (Institut za zdravlje) dovoljno govori u simboličnoj ravni u kakvom društvu patriarhata živimo i koliko imamo dubok patološko-institucionalni problem. 

Iako je pažnju dijela naše javnosti privuklo društveno i pravno dešavanje na tlu Sjedinjenih američkih država, gdje su se u isto vrijeme uskraćuje ustavno pravo žena na prekid trudnoće i dodatno olakšavaju uslovi za nošenje oružja u javnosti, već juče smo u našoj zemlji imali priliku da vidimo kako to izgleda na domaćem terenu – kako pištolj ima veća prava od žene i na crnogorski način.

Dakle, kako pištolj ima više prava od žene i kako muškarac stavlja ,,šapu“ na pitanje života i smrti žene mogli smo da vidimo u dva dana u slučaju ubistva B.P. za čije ubistvo se sumnjiči njen bivši suprug B.R. u Herceg Novom i slučaju doktorke Sandre Đurišić kojoj je ‘kolega’ prislonio pištolj na stomak.

Doktorka Sandra Đuranović prijavila je podgoričkoj policiji da joj je prije dva dana, na radnom mjestu u Institutu za javno zdravlje, kolega Jovica Obradović prislonio pištolj na stomak i zaprijetio joj ,,da mu ne dira predsjednika države Mila Đukanovića.” Istog dana, javnost je dobila još jednu potresnu vijest da je u Herceg Novom ubijena četrdesetsedmogodišnja B.P. žena od strane bivšeg supružnika.

U prvom slučaju je navodno razlog odbrana predsjednika države. U drugom je navodno ljubomora, ali se pravi motiv očekuje saznati u istrazi.     

Kako je izjavio advokat doktorke Đuranović, okrivljeni nije objasnio svoj postupak niti se izvinio, a sledećeg dana se nije ni pojavio na poslu.

,,Oštećena osjeća neizvjesnost šta isti može učiniti u daljem periodu. Zbog toga tražim brzu i efikasnu reakciju državnih organa i zaštitu oštećene, kao i drugih lica sa kojima se okrivljeni može ‘šaliti’ na ovakav, krajnje neprimjeren način”, kazao je on.

Pištolj umjesto stetoskopa kao novi trend?

Doktorka Đuranović je navela da se incident dogodio oko 14 sati, dok se nalazila u glavnom holu Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

,,Na glas sam, u šali, prokomentarisala da se ništa ne radi i da Inspekcija rada treba sve da okrene naopačke i dobro pretrese, i da treba otići kod predsjednika države. U tom trenutku gospodin Jovica mi je prišao i ispod svoje majce izvukao niklovani pištolj tetejac, prislonio mi ga na stomak. Onda mi je uputio riječi: ‘Nećeš ti dirati mog predsjednika’.“

Kako je kazala Đuranović,  sve ovo je i zabilježeno video-nadzorom IJZ”, ispričala je Đuranović policajcima.

Femicid itekako postoji

Ako se u dijelu javnosti želi izmjestiti fokus ove teme i ukazati da ovo nije nedvosmisleno demonstriranje mizognije i nadmoći nad ženama, onda je pred nama dug put edukaciije i učenje kako razumijevati činjenice i kontekste.

Jednostavno, stvari se moraju nazvati pravim imenom. Ako se u slučaju ubistva u Herceg Novom i mogu relativizovati činjenice i konteksti, te ukazati na ,,opštu“ ljudsku slabost kao motiv, a ubistvo samo po sebi definisati kao zločin (ne i femicid), za ,,slučaju pištolja“ među bijelim mantilima i nemamo baš mnogo prostora za relativizaciju.

U zdravstvenom sistemu, među kolegama, koliko je opravdano nositi pištolj na radnom mjestu? Koliko je uopšte moguće i prihvatljivo uperiti pištolj u kolegu, odnosno koleginicu? A to još uz izgovor odbrane predsjednika?

U simboličnom tumačenju, predsjednik je slika oca, patrijarha, ,,zaštitnika“. Imali smo prilike da poslednjih par godina vidimo kako fanovi predsjednika vole oružje i baštine militarni manir.

Na kraju, šta nam govori dolazak naoružanog čovjeka na posao, pa još u bolnicu?

Edin Smailović koji se bavio ovom temom u tekstu objavljenom na Al Jaziri ukazuje da je femicid u Crnoj Gori veliki problem.

Ali, zapravo se radi o vrhu ledenog brijega. O kombinaciji invalidne države i „kulture“ koja nasilje nad ženama toleriše. Država, i pored određenih pokušaja, nikada nije napravila jak sistem koji bi zaštitio žrtvu koja se zagubila u tunelima birokratije.

U Crnoj Gori je žrtvu jako teško zaštiti. Iz razloga zato što bi oni koji bi trebalo da ih štite, nemaju kapaciteta da zaštite ni sebe. Socijalni radnici, policajci, sudije, nažalost nisu nezavisni u svom poslu. Takođe, treba pošteno reći, nisu ni motivisani.

Femicid – društveni problem

Nasilje nad ženama je naša svakodnevnica. Skorašnje ubistvo žene u Herceg Novom i napad na doktorku samo su još jedna kockica u zastrašujućem mozaiku.

O rasprostranjenosti nasilja nad ženama, vrlo eksplicitno ukazuje podatak UN da je 2020. ubijeno 81.000 žena i djevojaka u svijetu, a oko 47.000 njih (58 posto) umrlo je od ruke intimnog partnera ili člana porodice, što je jednako kao da je žena ili djevojka ubijena svakih 11 minuta u svojoj kući.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO/WHO), „većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, pri čemu je pre toga često prisutno zlostavljanje, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilje ili situacije u kojima žene imaju manju moć ili manje sredstava od svojih partnera“.

Femicidi se dijele u dvije kategorije: intimni i neintimni femicid.

Prvi se odnosi na ubistvo osobe ženskog pola od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a drugi na ubistvo žene od osoba s kojima nisu bile u intimnoj vezi, piše CNN.

Neintimni femicid se, primjerice, odnosi na ubistva žena tokom oružanih sukoba, na „ubistvo iz časti“, gde je ono počinjeno zbog navodne sramote koju je žena nanela porodici, ubistvo žena zbog rase ili seksualnosti, femicid koji su izvršile druge žene i ubijanje transrodnih žena

U većini zemalja u krivičnom pravu femicid ne spada u neku posebnu kategoriju, već se svrstava u ubistvo. Samo nekoliko zemalja legalno priznaje femicid, od kojih je većina u Latinskoj Americi.

S druge strane, nijedna država članica EU nije definisala femicid u svom zakonodavstvu.

Svjetske sile ne prepoznaju femicid?

Nadovezujući se na poslednje događaje u Americi koji sugerišu smanjenje prava žena i legitimaciju agresije kod muškaraca, imamo i slučaj Parlamenta Velike Britanije koji je nedavno odbacio peticiju u kojoj se traži da se femicid proglasi zločinom.

Obrazloženje za odbijanje ove inicijative bilo je: „Nije jasno što peticija traži od britanske vlade ili parlamenta. Ubistvo se već smatra zločinom, pa nismo sigurni što želite postići stvaranjem novog prekršaja.“

Pored povećanog nasilja nad ženama zabrinjavajuća je i tendencija razvijenih demokratija da se odrećena prava žena uskrate nakon decenijske borbe za ravnopravnost u svim segmentima društva. Tako je aktuelna odluka vrhovnog suda SAD o ukidanju prava na abortus izazvala oštru debatu u svetu o stanju ljudskih prava žena i njihovog položaja u društvu.