Kako javlja portal Volim Danilovgrad, u Martinićima je nedavno održana osnivačka Skupština grupe građana, na kojoj je donesena odluka o osnivanju nove nevladine organizacija – “Brda”.

Ciljevi oko kojih su se okupili Bjelopavlići i Piperi su “očuvanje kulturno-istorijskog nasleđa sedam Brda Crne Gore, zaštita životne sredine i promocija održivog razvoja kao stila života“.

Ekološki aktivista iz Pipera, saradnik na našem portalu, a ujedno i jedan od osnivača NVO “Brda” – Milovan Marković, kazao je za portal „Volim Danilovgrad“ da “ideja o pokretanju organizacije koja bi se bavila: tradicijom, kulturom i istorijskim nasleđem Brda datira još od prije dvije godine”.

“Želja i potreba za osnivanjem organizacije ovakvog profila javila se prije dvije godine. Razloga je više, a jedan od njih svakako je i taj što su Brda kao jedan ethos u Crnoj Gori to dugo čekala. Odnosno, neku organizaciju koja bi se na adekvatan način pobrinula da promoviše i popularizuje kulturno-istorijsko bogatstvo koje baštine ovi krajevi”,kazao je Marković za VD.

Dug prema kulturnoj baštini

Prema njegovom mišljenju, odrednica Brda je kroz noviju istoriju možda malo i nepravedno aboravljena.

“Naziv Brda, za teritoriju koju pokrivaju plemena: Bjelopavlići, Piperi, Kuči, Bratonožići, Morača, Rovca i Vasojevići – upotrebljavan je do kraja 19. vijeka.“

Brda su se zvanično Crnoj Gori počela pripajati 1796. godine, nakon bitke na Krusima. Naša današnja država je koristila u službenoj i zvaničnoj upotrebi naziv “Crna Gora i Brda”.

,,Brđani su predstavljali onaj dio crnogorskog naroda, koji se zbog spoljnopolitičkih prilika nije mogao ujediniti sa Crnom Gorom. Zato je živio pod nekom svojom upravom, po nekim svojim zakonima, trudeći se da očuva slobodu i nezavisnost”, objasnio je Marković.

Marković je kazao i da je želja osnivača i pokretača ove NVO, da sačuvaju posebnost i sve ono što je krasilo brdska plemena kroz istoriju, tu podrazumijevajući “kulturu, tradiciju i antifašizam”, a sve njegujući i popularizujući koncept života u skladu sa prirodom i zdravom životnom sredinom, za koju će se boriti.

Životna sredina i turizam

Prostor nekadašnjih Brda, danas se čini nepravedno zapostavjen, pogotovo kada je u pitanju zaštita životne sredine, ali i turistička ponuda. Kao da je ovaj predio ostao ,,zagubljen“ između atraktivnog juga i sve popularnijeg sjevera.

“Istorijsko – geografski prostor Brda nije dovoljno vrednovan u trenutnoj turističkoj ponudi Crne Gore, a i ukupna slika razvoja Brda zaostaje za državnim prosjekom, pa kako su sjećanja na istorijska događanja i identitet veoma jaka, odlučeno je da se sistematski poradi na tome”, kazao  je Marković za portal Volim Danilovgrad.

U izjavi za portal Kombinat, Marković dodaje da Brda imaju sve, ali, nažalost, nema nikoga da realizuje, predstavi i valorizuje tu ponudu.

,,Razlog je taj što je većina stanovništva koje je gravitiralo područjem sedam brda raselilo, u potrazi za boljim životom. Loši uslovi za život, industrijalizacija, želja za lagodnijim i udobnijim gradskim životom, nebriga donosioca odluka učinili su svoje – sela su totalno opustjela. Ljudi koji bi se i vratili sada nemaju gdje, a od poslova u privatnim firmama u gradovima, sa dugim radnim vremenom i minimalnim platama se ne može ulagati, ni obnavljati ništa.“

Sloboda je na selu

Marković konstatuje da je najviše od donosioca odluka zavisilo što je ova regija, koja krije nebrojena kulturno-istorijska blaga i neoktrivene prirodne ljepote ostala nedovoljno istražena i valorizovana.

,,Donosiocima odluka bilo kojeg sistema i uređenja na Balkanu, ne odgovara da imaju jako selo i seljaka, koji se pritom bavi i turizmom. Čovjek seljak je ekonomski nezavisan, a samim tim i slobodan, što direktno ugrožava sistem. Mnogo je lakše upravljati ljudima koji žive u gradovima i koji zavise od minimalnih ličnih dohodaka, slabo plaćenih poslova, koji su u većini slučajeva podstanari, koji se “kuće” praveći domove opet na državnoj zemlji – nelegalno“, jasan je Marković.

Ekološki izazovi

Ekološko stanje na području Brda, nije ni malo zadovoljavajuće. Usljed nemaštine, ljudi eksploatišu i više nego li je racionalno. S druge strane, tu su interesi krupnog kapitala, koji je zarobio cijelu Crnu Goru, ne samo ovaj reon.

,,Pouzdano znam da šume u Bratonožićima, Piperima i Bjelopavlićima “desetkovaše”. Nije bolje ni u ostalim brdskim plemenima. To nažalost radi lokalno stanovništvo, prije svega zato jer je prinuđeno. Dakle, mještani koji rade u gradovima loše poslove za male plate.“

Kako Marković navodi, opšta ekonomska i privredna situacija u zemlji direktno pogađa prirodna bogatstva, jer su ona jedina preostala građanima kao resus za premoštavanje egzistencijalnih problema.

 ,,Usled loše finansijske situacije “idu u drva”. Prije toga na kredit kupe sebi šegu i eventualno kamion – “Tamić”. Zatim vraćaju kredite koje prethodno podignu, pa kad posijeku svoje šume upadaju u “komun” tj. Državno“, konstatuje Marković.

S druge strane, sjeverniji dio Brda je pod invazijom krupnih investitora koji, kako javnost već zna, privatizuju vode, devastiraju rijeke i šume. Marković napominje da ,,investitori vrlo lukavo koriste opustjelost tih raseljenjih krajeva“.

Od turističkog ka demografskom oporavku

Prepoznavanjem Brda kao značajnog turističkog entiteta, značilo bi da se na tom području revitalizuje i privredni potencijal, što bi dalo za očekivati i obnovu svakodnevnog života u Brdima. Vraćanje privrede i obezbjeđivanje uslova za povratak stanovništva, dovelo bi do uravnoteženog demografskog razvoja kako u Crnoj Gori, tako i u ovom dijelu zemlje.

,,To je i primarni cilj našeg okupljanja. Mi, ljudi koji smo osnovali ovu NVO želimo i sami da se u potpunosti vratimo na selo, da tamo živimo od svog rada i stvaramo dobra za naše porodice i zajednicu. Da bi se vratili na svoja imanja, onako u potpunosti, jer sad smo koliko-toliko vezani za grad, prethodno moramo pripremiti i uslove za to. Pritom, čovjek se uči dok je živ, pa i mi kroz sve ovo učimo i to znanje planiramo da dijelimo, ali i da svojim primjerom pokažemo da je moguće živjeti u Brdima i samozaposliti se“, kazao je Marković.

Ovaj mladi aktivista podsjeća da nije potrebno mnogo da bi se reon Brda našao na turističkoj mapi Crne Gore, jer isti zaista ima mnogo toga da ponudi.

,,To najbolje znam po mojim Piperima. Brda i Brđani su priča za sebe. Ukoliko samo pogledamo na kulturno-istorijske odlike ovih krajeva, tu možemo naći mnoštvo zanimljivih građevina, kula, istorijskih priča, događaja i bitaka. Sa druge strane tu su pećine, potoci, izvori rijeke, šume, raznolik ekosistem, prelijepa priroda, negdje čak i još uvijek netaknuta. Ovo podneblje govori opet o jednoj kulturi, specifičnom načinu života, poimanju i percepciji svijeta, ali i onoga što ga čini. Kada to kažem, tu mislim na onu spiritualno-duhovnu moć koju taj kamen isijava iz sebe.“

Buduće aktivnosti

Na pitanje na koji način planiraju da u svom daljem djelovanju objedine očuvanje kulturno-istorijskog nasleđa Brda i zaštitu životne sredine, Marković objašnjava: “Prije svega na inovativan način. Pošto svi volimo i osjećamo tu pripadnost plemenima, fokusiraćemo se samo na ono što nas spaja. To je prije svega afirmacija naše tradicije, kulture i njegovanje tog nasleđa; želja za zdravom prirodom koja okružuje ove brdske krajeve, ali i želji da se vratimo svojim imanjima, koja u današnje vrijeme moraju ispunjavati taj preduslov održivosti“.

Iz NVO “Brda” za 20. septembar najavljuju jednu zanimljivu aktivnost, koja će, kako kažu, na djelu pokazati “kojim pravcem inovativnosti u očuvanju nasleđa i životne sredine će se oni kretati”, a o čemu će naknadno obavijestiti javnost u narednim danima.

Sa oporavljenim Brdima brže u Evropsku Uniju?

Može li se sa Brda vidjeti Evropska Unija? U okviru aktivnosti za zatvaranje poglavlja 27, u NVO Brda vjeruju da mogu doprinijeti putu Crne Gore ka društvu evropskih naroda. ,,Vjerujemo, da će se evropski put naše zemlje drastično  popraviti ukoliko uspijemo realizovati samo dio onog što smo zamislili. Možda zvuči pretenciozno, ali provjereno znamo, s obzirom na to da smo Brđani – ovi krajevi i ova plemena itekako imaju šta da ponude“, zaključio je optimistično Marković.